Dok se u Zagrebu čudimo pretrpanim reciklažnim dvorištima, kontejnerima i tek se učimo odvajati otpad - Krk je svjetlosnim godinama ispred nas.
Kante im same govore kad su pune, odvajaju više od polovine otpada, imaju besplatan Wi-Fi i otok pun električnih bicikala.
Imaju čak i svećenika koji je samodostatan: automobil i bicikl puni na struju koju sam proizvede.
Na Krku predvodi električnu revoluciju
Ima 83 godine, bivši je svećenik, a na Krku predvodi električnu revoluciju. Njegovi solarni paneli moraju raditi kako mu se hladnjak i bojler ne bi ugasili. Jer živi na sunce i to još od 2009. godine.
"Sunčani su dani pa se proizvodnja vrti oko 38 kilovata dnevno, to ne mogu potrošiti, to ide u mrežu, ja od toga nemam niša. Ali meni je bio cilj osamostaliti se", kazao je umirovljeni svećenik, Nikola Radić.
I to je stvarno uspio. Sunce mu pokreće čak i Matiza iz 1999. s kojim je u pet godina napravio tek 20 tisuća otočkih kilometara. Iz benzinca ga je uz pomoć prijatelja konvertirao u pravo električno vozilo.
"Ne jurim s njim, ne može puno, 80 kilometara na sat. Uzbrdo malo manje, nije baš jak", rekao je Radić.
Sada su električni bicikli po cijelom otoku
Htio je potaknuti druge, i uspio. Sada su električni bicikli po cijelom otoku.
"Građani mogu uzeti bicikl, iznajmiti po povoljnoj cijeni od 20 kuna sat vremena, vožnja po otoku i ostaviti na punionici. Otok Krk ima puno uzvisina i nizina pa je jednostavnije s električnim biciklom", rekao je tehnološki direktor Ponikve Eko-otok Krk, Dejan Kosić.
Tako će nadaju se uskoro moći i sa električnim autima kojih još nema dovoljno za iznajmljivanje. Ali ovaj umalo najveći hrvatski otok - ima čak 11 punionica.
"Lijep je osjećaj kad ne stvarate nikakvu buku i kada ne onečišćujete okoliš", kazao je Kosić.
Prvi u Hrvatskoj pokrili centar besplatnom Wi-Fi mrežom
Krk je prvi u Hrvatskoj još prije deset godina centar pokrio besplatnom Wi-Fi mrežom. Imaju 40-ak nadzornih kamera, mrežu e-punionica. Više od polovice gradske rasvjete zamijenili su štedljivim LED-svjetlima, i to sve kontroliraju iz pametne sobe.
Na Krku čak i kante za smeće same dojavljuju kad su pune. Takvih je desetak na otoku, a koštaju po 35 tisuća kuna.
"Odvajamo trenutno nešto više od 55 posto otpada, trebalo nam je 15 godina da to dosegnemo. Nećemo stati, do 2022. želimo 80 posto", kazao je pomoćnik direktora Ponikve Eko-otok Krk, Ivan Jurešić.
Sve je krenulo prije 15 godina...
Takve kante nalaze se na svakom koraku na Krku, nalazili se u Omišlju, Malinskoj ili Njivicama. Sve kako bi se riješio problem razvrstavanja otpada za vrijeme turističke sezone kada dođe do 150 tisuća turista.
A gradonačelnik Krka, zadovoljan početkom sezone, priznaje da je trebalo puno posla za ovaj rezultat. Sve je krenulo još prije 15 godina kada je Krk počeo plivati u vlastitom otpadu.
"Na Krku zimi živi 19 tisuća, sad nas ima 120, u špici 150 tisuća. To je rezultiralo da smo počeli tražiti nova rješenja. Imamo rješenja i ako nas bude 200 tisuća", kazao je gradonačelnik Krka Darijo Vasilić.
Otok budućnosti ima i svećenika budućnosti
"Pitanje na koje mi se malo digne tlak: kad će vam se to isplatiti? Meni se to ne može isplatiti. Imam 83 godine, uložio sam u ovo 120 tisuća kuna, to se ne može isplatiti, s tim bi plaćao struju do konca života", kazao je Radić.
On živi potpuno autonoman život - ima svoju vodu, struju, grijanje i 50 posto hrane iz vrta. I kaže - to može svatko.
