Na zagrebačkome Filozofskom fakultetu pronevjereni milijuni kuna, ali uz sudjelovanje Ministarstva znanosti i obrazovanja – okosnica je to vijesti koju su u subotu ujutro na svom blogu Slobodni Filozofski objavili studenti toga fakulteta, ne želeći pristati na prešućivanje činjenica po želji njihova dekana Damira Borasa.
Riječ je o izvještaju Državnog ureda za reviziju o financijskom poslovanju te visokoškolske institucije u 2009. godini, što je paralelno provedeno i kod ostalih u Hrvatskoj, no čije stanje zasad nije poznato. Dok se čeka Borasova reakcija na prekjučerašnji zahtjev nastavničke Inicijative Akademska solidarnost za publiciranjem kompletnog izvještaja, studentski blog objavio je i dekanov sažetak toga dokumenta, dok portal H-alter istodobno donosi pojedine detalje koji su ''ispali'' u postupku kraćenja.
Tako doznajemo da se uz sporne financijske transakcije povodom određenih dugotrajnih studijskih radova vezuju, među ostalim, imena profesora Mirjane Sanader i Krešimira Filipca s Odsjeka za arheologiju, a sve se zbivalo u vrijeme dok je fakultet vodio dekan Miljenko Jurković.
Bez obzira na pojedinačnu krivnju određenih profesora i članova fakultetske uprave, studenti ove nalaze stavljaju u aktualni politički kontekst te nude potpuniju interpretaciju slučaja.
Ministarstvu je odgovaralo takvo stanje
Nezakonitog poslovanja javnim novcem uvijek je bilo, dakle, no postavlja se pitanje zbog čega se ozbiljna revizija provodi tek sada, ako se tako uvijek moglo djelotvorno kontrolirati korisnike proračunskih sredstava? Zato što je revizija tek instrument za krajnji cilj smanjivanja budžetskih davanja na obrazovanje i znanost te komercijalizaciju čitavog sektora, kažu oni, što uključuje rast školarina protiv kojih se studenti više godina bore.
Studenti su uslijed svega toga ponajviše zabrinuti da se nepovoljni izvještaj o reviziji njihova fakulteta ne svede u medijima na korupcijsku aferu s nekoliko atraktivnijih imena i tezu o ''sveučilišnim parazitima i lijenim znanstvenicima'' kojima treba oduzeti nezaslužene beneficije. Oni tvrde da se poslovanje moglo bolje kontrolirati pomoću revizija kao što je ova, ali nalaze da je ministarstvu odgovaralo takvo stanje o čemu svjedoči i sama njegova pasivnost u nadzoru i aktivna upletenost ministarstva u pronevjere kao što su bile one na Odsjeku za arheologiju.
Ne treba nam dodatno upravno podvrgavanje sektora državi, poručuju oni, nego unapređenje demokratičnosti unutar samog visokoškolskog sustava.
H-alter utoliko nalazi sličnost između državnog tretmana fakulteta i velikih javnih poduzeća te sustava, namjerno prepuštanih onima koji su ih upropaštavali zbog svoga privatnog interesa, a da bi se zatim moglo pristupiti kampanji za njihovu konačnu privatizaciju, bilo da se radi o vodama, šumama, cestama ili tome sličnom.
Nečemu sličnom smjeraju i zakoni kojima bi ministar Radovan Fuchs ubuduće želio regulirati visoko obrazovanje i znanstvenu djelatnost, pa je i ova revizija prvenstveno u funkciji toga, upozoravaju studenti.
Vezani članak:
arti-201011020723006
