Muha u sendviču, sažvakana žvaka u pecivu, kruh s ispečenim mravima, čokolada s noktom umjesto lješnjaka, sve su to neki Zadrani pronašli u namirnicama koje su kupili, tvrdi zadarski Narodni list.
Uvijek zaluta par 'iznenađenja'
Bivša djelatnica dviju velikih tvrtki koje se bave proizvodnjom hrane, a koja je željela ostati anonimna, kazala je za list da su "takve stvari koje ljudi nalaze u proizvodima neizbježne". "Na toliku količinu koja se proizvodi, uvijek postoji onaj jedan u kojem se nešto može naći jer je u tijeku proizvodnje ušao na nama nepoznat način. Naravno da se rade kontrole kvalitete. Dio proizvoda se s tim ukloni, ali uvijek zaluta par 'iznenađenja' tako da ne treba razbijati glavu time toliko. Evo primjer u vezi brašna, to su veliki silosi u kojima se nalazi sirovina za proizvodnju, odnosno pšenica. Svi znamo da je to blago za štetočine, kad se krene s obradom u mljevenju, ako upadne koja živina oni ne mogu zaustaviti tu cijelu seriju zbog par živina. U svim proizvodima postoji 'dopuštena količina' stvari koja se može naći u toku procesiranja i nije štetna za organizam jer se u tolikim količinama koje se naprave uopće ne osjeti", kazala je sugovornica.
Insekti u marelicama, aluminij u šećeru
Iz Hrvatske agencije za hranu objasnili su kako se vrše kontrole prehrambenih proizvoda. "U sustavu sigurnosti hrane u RH ukoliko se sporadično utvrdi strani predmet u hrani dojava kupaca ide sanitarnoj inspekciji, tako da bi oni mogli dati podatak o broju takvih slučajeva godišnje. Slučajevi stranog tijela o kojima obavijesti stižu preko RASFF sustava, koje zaprima Hrvatska agencija za hranu, su vrlo mali. Tako je 2009. godine evidentiran samo jedan slučaj. Radilo se o prisutnosti insekata u sušenim marelicama. Do 2012. nije bilo niti jednog sličnog slučaja. Ove je godine zabilježen slučaj nalaska komadića aluminija u šećeru koji je bio namijenjen za daljnju preradu. O zadnjem slučaju obavijest je došla od samog proizvođača", kazali su iz Agencije.
Na pitanje o metodama utvrđivanja kontaminacije proizvoda, pojasnili su da te metode ovise o samom proizvodu i kontaminantu. "Kontaminacija hrane stranim tijelom vrlo je rijetka, a prema dosadašnjem iskustvu najčešće nastaje nenamjerno, iako postoje slučajevi namjernog dodavanja u svrhu krivotvorenja hrane", kazali su iz Agencije.
