Čovječanstvo je vidjelo toliko društava koja su propala, a poveznica im je da su to bile zajednice pune života čiji se broj članova povećavao, a njihova tehnologija je postajala sofisticiranija i naprednija. No, jednog je dana to sve propalo.
S ovime na umu, znanstvenici su proučavali više od 2 tisuće arheoloških nalazišta devet regija neolitske Europe. Istraživači sa Sveučilišta u Marylandu i sa Sveučilišta u Londonu željeli su pronaći rane znakove koji su mogli upućivati na propadanje neke zajednice, piše Nature World News
Rezultati istraživanja su pokazala da 'velike reorganizacije' ili kretanja unutar ekosistema mogu biti pokazatelji da će se neko društvo uskoro raspasti.
Neolitska Europa bila je prije 9 tisuća godina, a za trajanja neolitika već su postojala društva koja su porasla u broju svojih članova zbog razvijene tehnologije i agrokulture. No, i u tom periodu bilo je katastrofalnih društvenih nestabilnosti koja su započela razvojem tehnologije.
Nakon istraživanja i dobivenih rezultata, znanstvenici su otkrili da postoje dva znaka da će se društvo raspasti. Prvi je 'Drastično usporavanje', a drugi je 'Treperenje'.
Drastično usporavanje opisuje općeniti porast koji je potreban društvu da se oporavi od vanjskih čimbenika kao što je pomor populacije radi izbijanja neke bolesti, rata ili neuspjele žetve. Treperenje s druge strane opisuje porast pristranosti u pokušaju društvenog sistema da se odupre uznemirenjima, kao primjer, znanstvenici navode društvo koje je zapelo u socioekološkoj zamci u kojoj neko ojačano ponašanje zajedno s nedostatkom inovacija vodi u propast.
Zahvaljujući ovom istraživanju možemo već na početku saznati je li naše društvo osuđeno na propast ili ga se da spasiti.