Ministar Tomislav Čorić sinoć je u Direktu izazvao pravu energetsku senzaciju kad je rekao da je Vlada zainteresirana za gradnju i drugog bloka Nuklearne elektrane Krško.
To je već najavila slovenska Vlada i Čorić smatra da je šteta da taj projekt prođe bez nas, obzirom da je Hrvatska suvlasnica Nuklearke. Ali riječ je o poslu od nekoliko milijardi eura, a Europska komisija nuklearke ne tretira kao izvor zelene energije za koje se može dobiti subvencija.
Međutim Hrvatska, Slovenija i još osam zemalja rade upravo na tome. Da za nuklearke možemo dobiti poticaje kao za vjetrolektrane. Uspiju li u tome, Andrej Plenković koji će vladati duže od raspada nuklearnog otpada i neki budući slovenski premijer za deset godina stisnut će gumb za paljenje drugog reaktora.
Uz Nuklearnu elektranu se već godinama beru zdrave jabuke i na
taj način se prikazuje koliko je ova e nergija neopasna, ali u
skoroj budućnosti jabuke bi s ovog mjesta trebale nestati.
Tik uz postojeću nukleraku Krško, na ovoj plantaži jabuka - kroz
10 godina trebao bi niknuti drugi blok nuklerke. A koja će imati
reaktor snage 1100 megavata, s godišnjom proizvodnjom struje od 8
do 12 teravatsata.
Možda vam svi ti teravat sati ništa ne znače, ali tu se stvara
najmanje 10% električne energije Zagreba. A novi blok će stvarati
puno više. Najavom da će dobiti još jednu - mještani Krškog i
nisu baš oduševljeni..
"Nas ništa ne pitaju. Ovu su nam sagradili u Jugoslaviji i nisu
puno pitali, mislim da će tako i sada biti", kaže Zdravko
Špoler iz Krškog.
"Ako smo do sada preživjeli pored nuklearke, budemo i dalje",
kaže Alenka Cizerle iz Krškog.
Godinama se Hrvatska premišlja
Već godinama traje rasprava o gradnji novog bloka i već godinama
Hrvatska se premišlja, pa tako i ovog ljeta su odgovori bili
ovakvi.
"To ćemo vidjeti kad se stvari po tom pitanju formaliziraju",
rekao je ministar gospodarstva i održivog razvoja
Tomsilav Ćorić 21. srpnja 2021.
Ali formaliziralo se sinoć do Direkta.
"Da, spremni smo sudjelovati u izgradnji drugog bloka", rekao je
Ćorić 18. listopada 2021.
Da bi se to moglo dogoditi bilo je jasno nakon što je prije
tjedan dana, ministar financija i gospodarstva su zajedno s
ministrima još devet zemalja Europske unije potpisali inicijativu
za jače okretanje Europe nuklearnoj energiji. Drugim riječima,
traži se da se na razini Unije nuklearke počnu financirati novcem
iz EU fondova za zelenu energiju - jer to dosad nije bio
slučaj.
"Nuklearna energija je čista energija, ona nije zelena, ali ne
zagađuje okoliš. Onda se postavlja pitanje što je zelena
energija. Što vi mislite da su to vjetroelektrane zelena
energija? Da li vam stup od vjetroelektrane liči na drvo? Ili vam
fotonaponski panel liči na travu? Sve je to relativno", kaže
profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Davor
Grgić.
Vijest o Hrvatskom intersu srpski je predsjsenik popratio ovako
"To je sad su se svi setili, nije pitanje Hrvata oni su se pre
setili nego neki drugi. To im je najpametnije što su smislili,
samo šta mi to ne možemo da uradimo jer nemamo pare, oni to
verovatno misle da dobe pare od Europske unije. Da gradimo veliku
nuklearku treba vam 10, 11, 12 miljiardi.", kaže predsjednik
Srbije Aleksandar Vučić.
Tako preciznu cijenu kao Vučić baš i nema
hrvatski član uprave.
"Nove nuklearne elektrane koštaju reda veličine od 5 i više
milijardi eura za tisuću megavatnu elektranu. Znači govorimo
o više milijardi eura teškom projektu, koliko točno to će
pokazati i same specifike", kaže član Uprave Nuklearne elektrane
Krško Saša Medaković.
Cijeli proces oko nove nuklearke potrajat će barem 10
godina.
"Za primjer vam mogu reći da je za NE Krško, potpisan sporazum
između Slovenije i Hrvatske 1970. godine, a svoje prve megavate u
mrežu NE Krško je dala 1981. godine. Znači, nekakvih 11 godina
kasnije", kaže član Uprave Nuklearne elektrane Krško Saša
Medaković.
Slovenci su nam suradnju nudili i ranije, no tada ovakve
zainteresiranosti nije bilo.
"Tada možda nije bila ovakva spremnost kao sada, koja je više
vezana za trenutak, a ja bi radije više vidio planiranje. Da je
ta informacija došla iz baze, a ne odozgo", kaže profesor na
Fakultetu elektrotehnike i računarstva Davor
Grgić.
Odozgo su krenuli Slovenci
Državna tvrtka GEN već je dobila energetsku dozvolu od svoje
Vlade da krenu u pripremu projekta.
"Nova elektrana će biti projektirana s robusnim sigurnosnim
sustavom, kako aktivnim tako i pasivnim koji podržava najveću
razinu sigurnosti. Novi blok nove generacije proizvodi bitno
manje nuklearnog otpada", rekao je generalni direktor
tvrtke GEN Martin Novšak 21. srpnja
2021.
Staroj nuklearki produljen je rok trajanja pa će tako raditi do
2043. godina - a dotad bi ako sve bude po planu s radom trebala
početi nova. A novoj će vijek trajanja biti minimalno 60
godina.