Vlada je u subotu cijene zamrznula na 11 kuna za litru dizela i 11, 1 za litru benzina. Ali pitanje je dokle. Što nakon 28 dana zna ministar gospodarstva Tomislav Ćorić koji je bio gost RTL Direkta.
Ćorić je komentirao ovu odluku pojedinih distributera, prvenstveno INA-e da zbog Vladine odluke o zamrzivanju cijena tržištu i kupcima uskrati najkvalitetnije naftne derivate.
"To je bilo očekivano s obzirom da distributeri, INA i ostali, idu za tim da maksimiziraju marže, pa i njihov gubitak na činjencu da su fiksirane sve cijene goriva je kod ovih skupljih i kvalitetnijih goriva veći i zato su se orijentirali na goriva s nižom kvalitetom", kazao je.
Na pitanje zašto nisu ostavili cijene tih goriva tržištu, Ćorić je kazao da nisu išli za tim.
"Vladina odluka je išla za tim da se pokrije što veći segment potrošnje i on je pokriven. Kad bi distributeri to htjeli i da s njihove strane postoji dobra volja, u 30 dana od prošle subote niti u jednom trenutku ne bi izostala ponuda niti jednog goriva", kazao je.
Na pitanje koliko bi to moglo dugo trajati ako cijene nafte nastave rasti, Ćorić je kazao da to može trajati dugo.
"Naša odluka je kreirana da traje 30 dana. Ukoliko se nastavi rast cijena onda ćemo kao Vlada reagirati u narednom razdoblju. Nećemo dopustiti da se ovako visoke cijene na svjetskom tržitšu preliju na Hrvatsku ekonomiju u vidu visoke stope inflacije", kazao je.
Ako cijena nastavi rasti, a zamrznuli su cijenu, Ćorić je kazao da će reagirati i Vlada.
"Cijela javnost zna da je ova stabilizacija cijena išla na uštrb marži. One su bile visoke, toga smo svjesni i zbog toga je trošak preliven u prvoj fazi na distributeri. Ako dođe do daljnjeg povećanja cijene, država će učiniti to da preuzme dio tereta", kazao je te dodao da je moguće i smanjivanje cijene trošarina u cilju stabilizacije cijena i održavanje kupovne moći.
Zašto se baš Vlada odlučila za mjeru zamrzavanja cijena, s obzirom da mnogi kritiziraju da ona podsjeća na neka stara vremena? Ćorić je kazao da do državnog intervencionizma dolazi u situacijama u kojem mjere konvencionalne ekonomske politike nisu uspješne.
"To se pokazalo tijekom covid krize. Hrvatska je gospodarstvo podupirala u odnosu na BDP vjerojatno najviše u EU, iako smo često bježali od te teze. Ova situacija podsjeća na nju, međutim imamo šok koji se događa na tržištu koji je uvjetovan nizom razloga koji nisu do kraja racionalni. Zbog toga odlučili smo stati tome na kraj i intervenirati. Prva smo zemlja u Europi koja je ograničila gronju cijenu nafte koja uključuje porez na dodanu vrijednost. Kao jasan signal svim dionicima na tržištu svjesni smo što se događa, ali činjenica je da su marže bile relativno visoke", kazao je.
Šok se događa i na tržištu plina, građanima je obećao da su mirni do travnja, a na pitanje može li išta pokvariti to obećanje Ćorić tvrdi da ne može.
"Plinska sezona traje od 1. travnja do 31. ožujka. do 1. travnja iduće godine u osnovnom segmentu kreiranja cijene neće doći do promjena. Nakon toga će doći do korekcije cijena, ali će to ovisiti o onome što će se događati u narednim tjednima i mjesecima, a to se odnosi na funkcioniranje Sjevernog toka 2, rješenje krize između Rusije i Europe, ali i nizu durgih stvari", kazao je.
Osvrnuo se i na riječi ruskog kolege Aleksandra Novaka koji je kazao da ne isključuje novu krizu s plinom jer Europi nedostaje 25 milijuna kubilčnih metara plina.
"Hrvatska skladišta su prije 15-ak dana bili na razini 90 posto popunjenosti. U ovom trenutku su nešto više od 80 posto. Što se tiče kućanstava i opskrbe plina u Hrvatskoj ona je zajamčena po cijeni koju sam rekao. Što se tiče cjelokupne ekonomije, projekt koji je bio kritiziran a to je LNG na otoku Krku, omogućava Hrvatskoj namirenje svih naših potreba na godišnjoj razini u bilo kojem trenutku. Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja EU koja ima diverzificiranu dobavu plina u zemlju", kazao je.
Na pitanje hoće li gospodarstvo morati platiti veći račun za plin, Ćorić je kazao da firme mogu ugovarati cijenu plina iz mjeseca u mjesec ili na višegodišnje razdoblje.
"Oni koji su to učinili prošle godine na nekoliko godina nemaju problem i gledaju na ovo sve benevolentno. Oni koji to nisu učinili su u situaciji da plaćaju plin nekoliko desetaka posto više nego što je to bilo u referentnom razdoblju prošle godine. 20 do 30 posto je takvih. U ovom trenutku je nemoguće predvidjeti koliko bi išlo poskupljenje za gospodarstvo jer je pitanje trenutka kupovine ovisno o cijeni. U ovom trenutku je cijena plina na referentnim tržištima nekoliko puta veća nego prošle godine u ovom razdoblju", kazao je.
Ministar je komentirao i sumnju da pojedini opskrbljivači za građanstvo u gradovima i općinama nisu naručili dovoljne količine plina po jeftinoj cijeni i da će ti opskrbljivači doći u tešku financijsku situaciju.
"Ako se referirate na Gradsku plinaru Zagreb točno je da nisu pretpostavili rizik porasta. S druge strane je pitanje što bi se dogodilo da su unaprijed uzeli plin i da je došlo do smanjenja cijene početkom iduće godine, što se često događa, očito su se kladili u krivom smjeru i njihovi potrošači, preko 4000 njih, plaćati će veću cijenu plina. Govorimo o gospodarstvu", kazao je.
Na pitanje što će biti s manjim opskrbljivačima u manjim mjestima, kazao je da je to pitanje za njih i njihove vlasnike.
Komentirao je i izjavu guvernera HNB-a o mogućem rastu kamata te otkrio može li doći do toga.
"Vlada nije zadužena za kamatu ali može utjecati na visinu kamate kvalitetnom ili nekvalitetnom ekonomskom politikom. ako smo dobri kreditni rejting je bolje pa su kamate niže. Guverner je išao biti proaktivan jer smo krizu s švicarcima dočekali kao zemlja prilično neinformirani pa je išao logikom jesam li rekao. Ne očekujem da će doći do porasta kamatne stope, najava je da će oni početi lagano rasti, ali je najava dana u trenucima kada nismo imali usporavanje ekonomskog rasta najvećih ekonomija. Vjerujem da će se njihove monetarne politike relaksirati u narednom razdoblju u odnosu na najavu i da neće doći do porasta kamatne stope koji je nagori mogući scenarij", kazao je.
Složio se da se i inflacija zahuktava ali da ona nije derivirana od strane potražnje već od ponude jer je došlo do smanjenja proizvodnje s jedne strane, a s druge prekida globalnih lanaca.
"Inflacija potražnje se rješava restriktivnom monetarnom politikom. Ovdje toga nema toliko prisutno, a imate najave usporavanja gospodarskog rasta u narednoj godini, a to će svjetske banke prizvati u suprotnom smjeru", kazao je.
Za Hrvatsku prognoza rasta će biti, kazao je, oko 6 posto.
Ministar je komentirao i apel koji je potpisala Hrvatska da se Europa vrati nuklearnoj energiji.
"Ne želimo biti licemjeri. 10 posto naših potreba namirujemo iz Krškog i tako će biti godina. Spremni smo sudjelovati u izgradnji drugog bloka Krškog. Neki kontakti između HEP-a i slovenskog GEN-I-a postoje na tu temu. Prekosutra sam sa slovenskim kolegom po pitanju NE Krško i jedna tema bit će njihovi daljnji planovi za NE Krško", kazao je.
"Gradnja drugog bloka trajat će idućih par godina. Mi prve isporuke električne energije iz NE Krško ne trebamo očekivati prije kraja ovog desetljeća. Cijena se mjeri u milijardama eura, Hrvatska je zainteresirana, vidjet ćemo kakva je pozicija slovenske strane jer se nuklearna elektrana gradi na njihovom teritoriju", kazao je Ćorić.
