Hrvatska je konačno punom parom počela koristiti europske fondove, u prvim danima članstva u EU to nije bilo tako intenzivno, no u obrazovanju i znanosti nadamo se da ćemo iskoristiti apsolutno sve što nam je na raspolaganju, rekao je ministar znanosti, obrazovanja i sporta Vedran Mornar, nakon sastanaka s povjerenikom Europske komisije za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tiborom Navracsicsem.
Na sastanku, koji se u srijedu održao u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta, dvojica dužnosnika razgovarali su, među ostalim, o mogućnostima ulaganja u obrazovanje u okviru Investicijskog plana Europske unije. Zasad je osigurano oko 130 milijuna eura za izgradnju kapaciteta za studentske domove.
Sagradit će se smještajni kapaciteti na Sveučilištu u Rijeci, u
povodu Europskih sveučilišnih igara koje će se održati iduće
godine u Rijeci i Zagrebu, ali i obnoviti sedamnaest paviljona
u zagrebačkim studentskim domovima Stjepan Radić i Cvjetno
naselje
Sagradit će se smještajni kapaciteti na Sveučilištu u Rijeci, u povodu Europskih sveučilišnih igara koje će se održati iduće godine u Rijeci i Zagrebu, ali i obnoviti sedamnaest paviljona u zagrebačkim studentskim domovima Stjepan Radić i Cvjetno naselje. To je naš veliki uspjeh, uložit će se oko milijardu kuna koje će puno značiti domaćoj građevinskoj operativi koja će raditi na tim poslovima, istaknuo je Mornar.
Pri obnovi studentskih paviljona izradit će se nova računalno-komunikacijska infrastruktura, dalje širiti bežične mreže kojom se planiraju pokriti sve studentske sobe u paviljonima koji se obnavljaju. U Rijeci će se izgraditi tri nova paviljona za studente na lokaciji Campus Rijeka, sa 754 ležaja, a pet starih paviljona dobit će nove računalno-komunikacijske infrastrukture.
Iz Strukturnih fondova EU za studentski smještaj je osigurano 105 milijuna eura, što je s nacionalnom komponentom od 15 posto ukupno 123 milijuna. Tim bi se sredstvima trebalo izgraditi tri tisuće novih ležajeva, odnosno 30 posto dodatnih kapaciteta za studente, u cijeloj Hrvatskoj, te obnoviti pet tisuća, odnosno 50 posto od postojećih.
Mornar je u razgovoru s Navracsicsem upozorio i na problem smjenskog rada škola - 16 škola u Hrvatskoj radi u tri smjene, njih više od 200 u dvije smjene. Naš je cilj da jednog dana škole rade u jednoj smjeni, čime bi riješili puno problema, od dopunskih sati do instrukcija za učenike koji bi bili u dnevnom boravku, istaknuo je ministar.
Povjerenik Europske komisije Tibor Navracsics pohvalio je Hrvatsku zbog izrazito niskog postotka učenika koji rano napuštaju školovanje, odnosno prije prve kvalifikacije. Cilj Europske unije je do 2020. postići da taj broj pude deset posto, a Hrvatska je već sada najbolja sa samo 3,7 posto učenika koji ne završe srednju školu, što je odličan rezultat s kojim je na prvom mjestu u Europskoj uniji, naglasio je.
Ministar Mornar smatra da je takav postotak dijelom posljedica želje učenika da nastave za školovanjem, jer uočuju kako je najveća stopa nezaposlenih među neobrazovanima. Procjenjuje se da oko 190 tisuća onih koji su sada nezaposleni bez prekvalifikacija i dodatnog obrazovanja neće imati šansu na tržištu rada, ustvrdio je.
Navracsics je ocijenio kako Hrvatska nema specifičnih problema na području školstva, već je riječ o uobičajenim pitanjima koja dijele s ostalim zemljama Europske unije, poput neusklađenosti programa s tržištem rada, odnosno zastarjelih programa koji vrlo usko obrazuju učenike.
Mornar ga je upoznao kako Hrvatska radi na rješavanju tog problema, ponajprije kroz reformu kurikuluma i program razvoja strukovnog obrazovanja kroz koji će se definirati novi model obrazovanja za šira znanja, dok će s kurikulum orijentirati sektoru, a ne određenoj struci.
