Uskoro istječe Vladin šestomjesečni moratorij na ovrhe koji je uveden zbog koronakrize. Tako će se od 18. listopada u procesu naplate naći oko 319.000 ovrha teških 16 milijardi kuna. U Ministarstvu pravosuđa i uprave se dogovaraju zadnje pojedinosti o ponovnom aktiviranju ovrha, kako se ne bi dogodio "tsunami" ovrha, odnosno slanje svih ovrha na naplatu odjednom. Stoga planiraju prisilnu naplatu duga obaviti u tri vala s razmacima od dva mjeseca, piše Jutarnji.
U prvom valu bi do 19. prosinca na naplatu išle ovrhe koje su stigle do 19. lipnja, u drugome do 19. veljače one koje su stigle do 19. kolovoza, a nakon toga sve ostale. Ovrhe koje će krenuti nakon 19. listopada bit će provedene uobičajenim načinom. Vlada zbog tog plana neće donositi uredbu, već će poslati preporuku Javnobilježničkoj komori, koja bi je onda trebala proslijediti svim javnobilježničkim uredima u zemlji i nadgledati njenu provedbu.
No, ta preporuka nema obvezujući karakter, niti su predviđene kazne za njeno nepoštivanje, pa ostaje pitanje što ako se ovrhe u praksi neće provoditi prema zamislima Vlade? Javni bilježnici su pod pritiskom ovrhovoditelja i nije isključeno da će se neke ovrhe provesti "preko reda". U Ministarstvu pravosuđa i uprave tvrde da Javnobilježnička komora treba naći rješenje za to.
Hitne izmjene zakona
U skladu s time, krenut će se i u hitne izmjene i dopune Ovršnog zakona, koje bi trebale na snagu stupiti već za mjesec dana. Plan je da se uvedu ovrhe koje bi pojeftinile i ubrzale ovršni proces te dodatno zaštitile dužnike. No, to je prijelazno rješenje, jer se do kraja 2021. razmatra pripremanje i usvajanje potpuno novog zakona.
U postupak će biti uvedene i vjerodostojne isprave na elektroničkom obrascu Javnobilježničke komore koje će služiti za pokretanje ovrhe, a bit će dostupna i online komunikacija između sudionika u procesu, također putem obrazaca. Ministarstvo je odredilo i da će se ovršni prijedlozi slati javnim bilježnicima abecednim redom prema prebivalištu ili sjedištu ovršenika.
Obavijesti i rokovi za prigovor
Još jedna novost je i obveza javnih bilježnika da ovršenike obavijeste o ovrsi te im daju rok od 15 dana za naplatu duga ili osporavanje ovrhe. U potonjem slučaju, proces se seli na sud. Ako se, pak, ovršenik ne očituje o ovrsi, a vjerovnik ne povuče svoj prijedlog za ovrhu, bilježnik nakon dva tjedna pokreće postupak prisilne naplate, što znači da bi cijela procedura, od obavijesti do realizacije ovrhe, trebala trajati dva mjeseca.
Troškovi ovrhe trebali bi biti smanjeni uvođenjem elektroničkih obrazaca, ali i time što će javni bilježnici po automatizmu moći izdavati potvrdu ovršnosti. Planirano je i ukidanje odredbi o predvidivim troškovima te uvesti jedinstvenu naknadu za javne bilježnike. Razmišlja se i o nekim starim idejama, poput zabrane ovrha na nekretninama od 1. studenoga do 1. travnja, osim u iznimnim slučajevima te povećanje glavnice duga za pokretanje ovrha na nekretninama sa 20 na 40 tisuća kuna.
Od ovrhe će novim izmjenama i dopunama zakona biti izuzete božićnica, uskrsnica, regres i ostale novčane prigodne nagrade za rezultate rada, i to do porezno priznatog odbitka, topli obrok, naknada žrtvama kaznenih djela, ali bespovratna sredstva za provedbu projekata financiranih iz državnog proračuna ili europskih fondova. Uvest će se i mogućnost odgode ovrhe u potrošačkim stvarima do 30 dana, ali samo u slučaju ako iz spisa proizlazi vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi.
