Velik broj Hrvata još uvijek iščekuje prvu dozu cjepiva protiv koronavirusa. Istovremeno, u svijetu se vode polemike oko toga treba li sljedeće jeseni uvesti cijepljenje trećom dozom. Glavni razlog toj raspravi su novi sojevi koronavirusa, ponajprije južnoafrički i brazilski, na koje su postojeća cjepiva manje učinkovita.
"Moramo vidjeti kakav će biti plan cijepljenja i kako ćemo to često trebati. Iznimno je važno smanjiti broj ljudi koji se mogu zaraziti", poručio je prije nekoliko dana izvršni direktor Pfizera, Albert Bourla, upozorivši kako će ljudima najvjerojatnije trebati i treća doza, kao i sezonsko cijepljenje.
Naime, Pfizer je nedavno objavio istraživanje koje pokazuje kako je njihovo cjepivo učinkovito 91 posto protiv koronavirusa te 95 posto protiv teških oblika covida-19 šest mjeseci nakon dobivanja druge doze. I Moderna je objavila slične rezultate u istom vremenskom razdoblju. AstraZenecino cjepivo štiti nešto slabije, no potiče jači imunološki odgovor kod stariji osoba u usporedbi s Pfizerovim i Moderninim cjepivom.
Prvo treba nabaviti cjepivo
Britanci i Amerikanci već naveliko planiraju nabavke novih doza cjepiva i organizaciju docjepljivanja, a svoje su mišljenje o tome dali i domaći stručnjaci.
"Novi sojevi imaju promjene na S-proteinu koji je temelj imunosnog odgovora vektorskih i mRNA cjepiva. Ako bi promjena bila toliko značajna da imunost koja nastaje primjenom sadašnjih cjepiva ne bi bila zadovoljavajuća, proizvelo bi se cjepivo koje bi kodiralo sintezu mutiranog S-proteina te bi se trebali docijepiti za tu novu varijantu. Drugo pitanje je koliko će trajati imunost nakon primarne vakcinacije dvjema dozama. Kad se utvrdi da u nekom razdoblju dolazi do pada titra protutijela, to će biti razlog za docjepljivanje, ako, naravno, do tada ne suzbijemo pandemiju i ne bude više potrebe za cijepljenjem", rekao je za Jutarnji epidemiolog i član Znanstvenog savjeta Vlade, Branko Kolarić te dodao:
"Mi se sada još uvijek moramo koncentrirati na nabavu dovoljnog broja doza cjepiva, kao i kampanju za promociju cijepljenja. Naravno da uz to moramo razmišljati o budućnosti i na vrijeme reagirati kako ne bismo ponovo imali veći broj zaraženih na jesen zbog nedovoljno cijepljene populacije."
Zahtjevan zadatak
Sličnog je stava Andreja Ambriović Ristov, predstojnica Zavoda za molekularnu biologiju Instituta Ruđer Bošković i također članica Znanstvenog savjeta. "U Hrvatskoj prvo moramo cijepiti stanovništvo koje se želi cijepiti. Kako bismo postigli kolektivni imunitet za kentsku (britansku) varijantu, bit će potrebno cijepiti 80 posto stanovništva. To je zahtjevan zadatak. Teško mi je vjerovati da ćemo to uspjeti do jeseni, iako to iskreno priželjkujem. No, čim to postignemo, treba odmah krenuti u ocjenu stanja i docjepljivanje prema potrebi.
Smatram da je dobro pripremati se na dodatnu treću dozu cjepiva jer još nismo sigurni koliko će trajati zaštitna imunost cjepiva koja su u primjeni. U tu svrhu treba napraviti kliničke pokuse s trećom dozom. Ona može biti ista ili različita od sadašnjeg cjepiva, ovisno o varijanti koja će u nekom trenutku prevladavati u epidemiji. Trenutačno u Hrvatskoj prevladava kentska varijanta s udjelom iznad 90 posto. Varijanta koja bi na primjer mogla stvoriti probleme je južnoafrička varijanta od koje sadašnja cjepiva štite u manjem postotku. Mislim da je jako važno pripremati se za sve moguće scenarije kako bi cijepljenjem postigli i održali kolektivni imunitet", istaknula je Ambriović Ristov.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
