Sutra je Badnjak, ali Badnjak kakvog još nismo doživjeli. Polnoćke ne počinju u pola noći, na misi nema pjevanja, a Božić se ne čestita. Mise bi trebale završiti do 22 sata, naravno, sve ide uz maske i dezinfekciju, nije više pravilo da u crkvu može 25 vjernika, nego sada svaki vjernik mora imati sedam kvadrata za sebe, a obitelji mogu sjediti skupa u klupama.
Prvi put ikad, bolje je da obitelj ne bude na okupu, djeca i bake ne trebaju skupa raditi kolače ni kititi bor, a ni u glas u crkvi pjevati Djetešce nam se rodilo.
Kako ipak slaviti Božić, bez brige da ćete dobiti koronu, objasnio je u RTL Direktu mons. ZlatkoKoren.
Polnoćka je vjernicima u Hrvatskoj jako važna. Kako će to sutra izgledati? Polnoćke idu u 21h?
''Mi pamtimo i neke godine kada polnoćku nismo mogli imati u 24 sata bila je to 1991. godina u praskozorje hrvatske slobode i na početku Domovinskog rata. Tako da nama nije potpuna novost nemati polnoćku u terminu 24 sata, no sutra će božićne mise svugdje uglavnom završiti do 22 sata, ali će i prije toga u mnogim crkvama biti božićne svete mise i to već negdje kada se smrači, svećenici će započeti slaviti euharistijska slavlja o kojima su obavijestili vjernike kako bi svi vjernici koji bi željeli doći sudjelovati u svetoj misi mogli doći. U ponoć neće biti polnoćke''.
Hoće li biti božićnih pjesama?
''Božićne pjesme će sigurno biti, ali ne na način da ih pjeva zbor nego ćemo ih svi pjevati uz ovo čuvanje određene distance. Ispod maske nije tako jednstavno pjevati, ali onaj tko ima otvoreno srce i tko je raspjevan kao mi Hrvati, to je lako''.
Što vi savjetujete vjernicima - Da dođu na misu, da ne dođu, da je gledaju na televiziji?
''Teško je uzeti sada neki savjet pa primijeniti na sve ljude koji nas sada slušaju, ali ono što bih ja sigurno vjernicima savjetovao i svim ljudima dobre volje da sami donesu odluku, da prosude i svoje okolnosti i svoje mogućnosti. Ono što je sigurno da u svetim božićnim danima za sve nas će biti prostora za sudjelovanje u euharistijskom slavlju. Mi u Božiću ne poznajemo samo liturgiju po polnoćki, nego poznajemo i zornice i dnevnu misu i večernju misu, tri su liturgijska obrasca. S druge strane, u prostorima naših crkava bit će mjesta koliko će biti, ali prostori oko naših crkava će biti ozvučeni i omogućit će nam sudjelovanje, a to sudjelovanje, blizina i zajedništvo je za kojim mi čeznemo i koje nam je svima toliko potrebno''.
Što kažete ljudima, kako da slave sa svojim obiteljima?
''Ono što je najteže je da smo oblikovali neko vrijeme gdje unucima govorimo kako su baka i djed rizična skupina, a dosada smo uvijek bili najsigurniji. Svi mi koji imamo iskustva, bake i djedove u životu znamo da je to jedno od dragocjenih iskustava. Sigurno da je i u obazrivosti baka i djedova prema unucima i unuka u ovom slučaju prema bakama i djedovima potrebno to smjestiti u kontekst vremena. Da to nije nešto što proteže od danas pa dovijeka nego da je to nešto što je zatvoreno u ovu situaciju ove pandemije i da se svi mi nadamo da ćemo što prije izaći iz ove pandemije i čuvati jedni druge upravo zato da bismo iz nje što prije izašli''.
Inače je svaki prosinac izgledao isto. Mahniti shopping poklona, ludi konzumerizam, Mislite li da nas je ovo vrijeme korone malo opametilo, i barem malo učinilo skromnijima.
''Mislim da su se nki uvijek trudili zasjeniti onu ljepotu poruke Božića raznoraznim zastorima pa bi neke stvari na neki način naglasili, a s druge strane se stvorila neka napetost gdje se činilo kao da nijedan dućan neće raditi poslije Božića. Svi smo mi prerasli te moguće situacije i siguran sam da bismo trebali otkriti onaj duh Božića koji je upravo u toj osobitoj blizini i da je Bog zbog nas ljudi i našega spasenja odlučio postati čovjekom. Ma što ljepše? Bogu sam važan, i ako sam toga svjestan onda jasno mogu proći kroz sve nevolje pa i kroz pandemiju''.
