Među tim dokazima bit će i izlaganje Slobodana Miloševića na jednoj od sjednica Vrhovnog savjeta obrane na kojoj govori o 'bežaniji' vodstva pobunjenih hrvatskih Srba i stanovništva prije kontakta s hrvatskim snagama na početku Oluje.
"Kao što znate, tamo je palo naređenje da svi izađu iz Krajine toga istog dana bez čak stvorenog kontakta s hrvatskom vojskom na najvećem dijelu fronta. Da smo tog istog dana napravili idiotsku glupost da im pomognemo, ko bi to stigao do Knina do večeri da im pomogne?! Pa tamo ne bi moglo da se stigne od njihovih kolona kojima su zakrčili sve puteve u bežaniji zajedno sa stanovništvom. Više su izginuli u bežaniji sa stanovništvom nego što su izginuli držeći linije", citiraju odvjetnici Miloševića sa sjednice VSO-a od 14. kolovoza 1995. godine.
Milošević ljut zbog 'bežanije'
Na istoj sjednici Milošević je postavio i pitanje tko je zaista donio odluku da krajiško vodstvo napusti Krajinu te dodao da su takvu odluku donijeli kad su imali sve uvjete da se brane i time izazvali egzodus.
"Sad to treba da bude razlog da Jugoslavija jurne tamo da brani te teritorije sa kojih su utekli kao zečevi?", kazao je Milošević i zaključio da su čim je prestala artiljerijska priprema u sedam uvečer naredili 'bežaniju'.
Među dokazima i bilješka s Wikileaksa
Među dokazima je i diplomatska bilješka Petera Galbraitha, koju je objavio Wikileaks. U toj bilješci upućenoj 10. kolovoza tadašnji veleposlanik Galbraith izvještava Washington da je odlazak srpskog stanovništva uzrokovan zapovijedi Milana Martića za evakuaciju. Odvjetnici citiraju dio u kojem veleposlanik podsjeća Washington da se i prije Oluje predviđalo da će doći do odlaska srpskog stanovništva, što potvrđuje tezu obrane da na Brijunskom sastanku nije bilo govora o planiranju progona nego o zapažanju onog što se očekivalo - a to je da bi mogao uslijediti odlazak stanovništva.
Galbraith u toj bilješci navodi da se na temelju viđenog u Petrinji, Kninu i Glini čini da je malo dokaza o zločinima hrvatskih snaga ili dokaza o protjerivanju stanovništva iz njihovih domova.
Također, među dokazima kojima obrana namjerava osporavati zaključke o progonu civila te zločinačkim namjerama hrvatskog vojno-državnog vrha uključujući generala Gotovinu je i devet koji su u verziji za javnost zahtjeva obrane zaštićeni oznakom tajnosti, prenosi HRT.
