Brojke o valu iseljavanja su alarmantne, a prave brojke vjerojatno su puno veće od onih iskazanih u službenoj statistici. Odlasku mnogih hrvatskih građana zasigurno kumuje i iznos plaće koji im svaki mjesec sjeda na račun. Upozorila je na to prije koji dan i predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović, koja je istaknula da bi prosječna plaća od oko 1.000 eura znatno smanjila broj odlazaka iz Hrvatske.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj kreće se oko 6.200 kuna što znači da je oko 1.200 kuna manja od ciljanih 1.000 eura, ali taj iznos primanja zarađuje manje od trećine ukupno zaposlenih.
Povećanje prosječne plaće na 1.000 eura značilo bi da prosječna
plaća mora skočiti za najmanje 20 posto što je gotovo
nemoguće ostvariti isključivo rasterećenjem rada, naime – porezom
na dohodak već su maksimizirani efekti na kupovnu moć, podsjeća
Večernji list.
Većina građana podizanjem osobnog odbitka na 3.800 kuna ne
plaća porez na dohodak. Procjena je da više od
900.000 zaposlenih i umirovljenika ne plaća ni kunu tog
poreza, a dio zaposlenih koji ne plaćaju spomenuti porez ujedno
su i oni koji najviše emigriraju iz ekonomskih razloga s obzirom
na to da imaju niska primanja.
Prema podacima Ministarstva financija u Hrvatskoj tek je 17 posto
odnosno oko 250.000 onih koji imaju neto plaću veću od 7.000
kuna. Ostalih 1,3 milijuna ljudi koji rade u Hrvatskoj imaju
plaću nižu od tog iznosa. Da bi se njima plaće povećale, potrebna
je kombinacija rasta ekonomije, konkurentnosti i profitabilnosti
privatnog gospodarstva koje ne može biti bez intenzivnih reformi
javnog sektora.
Plaću umanjuju porez na dohodak, prirez i doprinosi iz plaće i na
plaću. Porez na dohodak umanjen je do maksimuma, prirez se veže
na njega, a doprinosi su zadani zbog obveza u zdravstvu i
mirovinskom sustavu. Već se sada iz doprinosa prikuplja tek
polovina iznosa potrebnog za isplatu mirovina pa bi diranje u
doprinose za mirovinski sustav urušilo taj sustav, a slično je i
sa zdravstvom koje redovito treba dotacije jer troši više nego
što uprihodi od doprinosa.
Upravo kombinaciju reformi javnog sektora, snižavanja poreza i jačanja privatnog sektora primjenjivale su nove članice EU od kojih je većina pretekla Hrvatsku po standardu iako su im početne pozicije bile znatno lošije nego naše. Češka, Slovačka i Poljska redom imaju nešto veće plaće od onih u Hrvatskoj, ali ni u tim gospodarstvima iako su u EU već 14 godina primanja nisu premašila 1.000 eura mjesečno.
Češka ima prosječnu plaću 932 eura, Poljska 918 eura, Slovačka 863 eura, a Hrvatska 835 eura. Kupovna moć u tim zemljama slična je kupovnoj moći u Hrvatskoj. Slovenija je tek naizgled istrčala ispred ove skupine s prosječnom plaćom od 1.083 eura mjesečno, međutim 250 eura veća plaća od one u Hrvatskoj ne znači puno za kupovnu moć, upozorava Večernji list. Naime, statistika pokazuje da je kupovna moć s prosječnom plaćom u Sloveniji za samo pet eura veća nego u Hrvatskoj, a slaba je to utjeha kada znamo da su primanja i kupovna moć u Njemačkoj tri puta veće nego u Hrvatskoj.
