Ma koliko zvučalo nevjerojatno mobing ni u 21. stoljeću u Hrvatskoj ne zabranjuje ni jedan zakon. "Nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu predlagali smo još 2008.godine, od nas ga je preuzeo Klub zastupnika SDP-a, koji je tada bio u opoziciji, no i kada je SDP potom došao na vlast, nije pokazao volje da se takav zakon donese. Mislim da je lobi poslodavaca tu odigrao veliku ulogu. Dvije vlade, koje su uslijedile nakon Milanovićeve, Oreškovićeva i Plenkovićeva, vidimo i sami, bave se same sobom, a ne građanima. Dok ga RH nema, drugi poput Srbije, Makedonije, Crne Gore su taj zakon donijeli. Političke volje za njega  nema, a, s druge strane, “lex Agrokor” donesen je za samo par dana", ispričala je za Glas Slavonije  Jadranka Apostolovski, predsjednica Udruge Mobbing – za pomoć i edukaciju žrtava.

Kako otkriva "mjesto radnje” mobinga je i javni, i realni, privatni sektor, žrtve su i mladi i stariji. Muškarci su češće zlostavljači, a žene češće žrtve.

Udruzi Mobbing dnevno se u prosjeku jave četiri njegove žrtve što je za zemlju poput naše poražavajuće visok broj.

Apostolovski kaže kako kod zlostavljača nedostaje osjećaja za druge ljude, osjećaja za dijeljenje. Mladi su hrabriji prijaviti ga, dok su stariji odgajani po onoj “šuti, trpi i radi”.

"Mladi više nisu spremni trpjeti poniženja, ne žele biti žrtve mobinga", ističe predsjednica Udruge Mobbing čiji je broj nedavno nazvao i pretučeni polaznik programa stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa.

"Poslodavac ga je pretukao. Mladić je sve prijavio policiji i ona je izišla na teren, no mladić nije prekinuo s radom. Ako ode, izgubit će sva prava s HZZ-a. Ako da izvanredni otkaz – poslodavac će ga opet negdje pronaći i pretući jer on u tom slučaju državi mora vratiti sredstva dobivena za preko tog programa angažiranog radnika", otkriva stravičan slučaj Apostolovski za Glas Slavonije. 

Takođe je otkrila da stalno dobivaju pritužbe mladih majki koje nakon povratka s porodiljnog nije dočekalo (staro) radno mjesto. Tu su i slučajevi povratka mladih majki s porodiljnog gdje ih poslodavac, jer im u ugovoru stoji “radno mjesto – Hrvatska” primjerice iz Osijeka pošalje na rad u Split što je za njih, još k tome s malim djetetom, nespojivo. Daju otkaz i gube sva prava.