Da Venecija tone ili da se površina Zemlje podignula i do dva metra nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi, znamo zahvaljujući europskom oku iz svemira - Copernicusu.
Zajednički je to program Europske komisije i Europske svemirske agencije čiji je cilj mapiranje, predviđanje i čuvanje Europe iz zraka, sa zemlje i u vodi.
Primjerice, pogled iz svemira na katrastrofalne požare koji su poharali Split 2017. Europske oči koje čini šest satelita svjedočile su i poplavama u Gunji 2014. Bilježenje događaja na kopnu, moru i u atmosferi zadatak je programa Copernicus - zajedničkog projekta Europske komisije i Svemirske agencije.
''Glavna svrha je da se koriste u zaštitu okoliša i sigurnost. Na neki način Copernicus bi nam trebao dati uvid u zdravlje naše Zemlje. No, on je zapravo i puno više od toga. Sve te satelitske snimke mogu se koristiti na bezbroj načina'', istaknuo je Zvonimir Nevistić s Geodetskog fakulteta.
Primjerice, za nadziranje granica, u poljoprivredi ili praćenju klimatskih promjena. Korištenje podataka iz svemira dostupno je svima, a Europska je komisija osmislila i natjecanje - Copernicus Hackathon.
''Natjecatelji unutar 24 sata moraju na jednu od tri zadane teme smisliti aplikaciju koja koristi Copernicusove podatke i time zapravo dati ideju Europskoj komisiji i drugima na koji se način ti satelitski podaci mogu koristiti'', objasnio je Nevistić.
Mladi genijalci iz cijele Hrvatske koji su se prijavili na natjecanje najviše razmišljaju o tome kako iskoristiti šest milijardi eura vrijedan program za rješavanje problema koji muče njihove sumještane.
Svoje će ideje Europi moći predstaviti već potkraj listopada
''Ilegalne sječe šuma - zato što se kod nas jako puno događa. O kvaliteti zraka bismo se pokušali brinuti jer u Slavonskom Brodu imamo velik problem s time'', kazala je Stela Rakić, učenica SŠ M. A. Reljkovića u Slavonskom Brodu
''Neke od cool ideja bile su gledanje gdje se mogu staviti solarne ploče da bi proizvele više energije'', istaknuo je Jurij Jukić, učenik XV. gimnazije u Zagrebu.
Svoje će ideje Europi moći predstaviti već potkraj listopada. A neki od njih možda postanu geoinformatičari. Jer predviđanja kažu - to je posao budućnosti.
''Kada objavite na Facebooku post ili na Twitteru tweet i on je geotagiran, ima lokaciju, i može se kasnije analizirati. Geoinformatika je ušla u sve pore'', poručio je Ratko Medan, profesor geoinformatike u Geodetskoj školi Zagreb.
U sklopu programa Copernicus u idućem će desetljeću gotovo 50.000 ljudi moći biti dio tog svemirskog biznisa.
