Početak ljeta i turističke sezone vrijeme je najvećeg prometa u mjenjačnicama, tako je lani u sripnju i kolovozu ostvarena trećina ukupnog godišnjeg prometa. Kako donosi Poslovni dnevnik, podaci Hrvatske narodne banke (HNB) od ovog tjedna, u Hrvatskoj je krajem prošle godine poslovalo oko 850 ovlaštenih mjenjača, s tim da ih je s licencama HNB-a bilo nešto više, ukupno 1146.
Oni koji su tijekom cijele godine ili sezonski pružali uslugu zamjene strane gotovine obavljali su to putem približno 3500 mjenjačkih mjesta, a trgovali su s ukupno 31 valutom. No, od 25,1 milijardu kuna godišnjeg prometa (pri čemu se na otkupe odnosi 18 milijardi kuna) više od 87 posto ili 21,7 milijardi kuna ostvareno je u eurima (15 milijardi kroz otkupe, a ostatak prodajom eura). Glavnina preostalog prometa odnosi se na američki dolar (5,6%) i švicarski franak (4,7% prometa).
Zbog gospodarskog oporavka, promet je lani porastao 30-ak posto ili gotovo šest milijardi kuna. Rekordan promet ovlašteni su mjenjači ostvarili još 2017. (30,2 milijarde kuna), iako su u međuvremenu priljevi turističkih deviza rasli. Primjerice, u turistički rekordnoj 2019. mjenjači su odradili manje od 30 milijardi kuna vrijednosti zamjena strane gotovine.
S obzirom na skoro uvođenje eura, očekivano je da lani središnja banka izdala manje novi licenci za rad mjenjačnica nego što nego što ih se povuklo s tržišta.
Prema HNB-ovu godišnjem izvješću, izdano je 28 odobrenja za obavljanje mjenjačkih poslova, a istodobno je uz 31 rješenje o oduzimanju odobrenja evidentirano da je 39 odobrenja prestalo vrijediti “po sili zakona”, uglavnom zbog brisanja mjenjača iz sudskog registra.
U HNB-u procjenjuju da su oni osnovna djelatnost za približno 200 pravnih osoba i obrta koje pak te usluge danas pružaju na približno 400 mjenjačkih mjesta. Procjena je i da oni zapošljavaju između 600 i 800 zaposlenika. Izgledno je da će dobar dio njih izgubiti zanimanje za licencijama za taj posao.
