I Hrvatska ima svoj „bermudski trokut“. U njemu, međutim, ne nestaju brodovi ili avioni već se „misteriozno“ javljaju požari. Stotine požara, zadnjih 17 godina, i deseci tisuća hektara spaljene zemlje, potvrdit će nam zapovjednik Vatrogasne zajednice Šibensko-kninske županije, Darko Dukić.
Ako se pitate gdje je hrvatski „misteriozni trokut“, odgovor je - u vodičkom zaleđu. Prilično precizno omeđen Šibenskim mostom, cestom D-27 prema Gaćelezima, pa onda na jednu stranu prema Raslini, a s druge prema Okitu. U epicentru – Mrdakovica.
„Niti jedan požar na tom području nije nastao od paljenja korova. Kada dođu vatrogasci nema nikoga. Sve je to udaljeno od bilo kakvih poljoprivrednih kultura“, kaže nam rezolutno Dukić.
Pa jesu li onda piromani?, pitamo znajući da stotine požara ipak ne nastaju sami od sebe.
„Moje je da gasim, da organiziram gašenje. Sve ostalo radi policija“, odgovara vatrogasni zapovjednik koji je i osobno proživio dramu za posljednjeg velikog požara na tom području kada su prošlog tjedna gorjeli Raslina i Zaton. Krenuo je upravo iz - Mrdakovice.
Izgorjele su kuće, maslinici, vinogradi, pomoćni objekti… Opožareno je više od 3300 hektara površine. Ukupna šteta još se zbraja, ali bit će u milijunima kuna. Dukiću je također u vatri stradao dio imovine kao i nekim članovima njegove obitelji. Velika je sreća da u najvećem ovogodišnjem požaru u Hrvatskoj nije bilo ljudskih žrtava jer je plamena buktinja preskakala prepreke i gutala sve pred sobom.
Darko Dukić
Uzrok požara javnost još ne zna, dok policija ne objavi rezultate istrage. No, kolika je katastrofa bila u pitanju najbolje govori i izvještaj na stranicama Civilne zaštite: 13. 7. nešto iza 11 sati stigla je dojava o požaru na otvorenom prostoru u zaleđu Vodica, područje Mrdakovica koji se potom proširio prema Zatonu i Raslini. Požar je službeno proglašen ugašenim tek pet dana kasnije.
"To je bio jedan od najzahtjevnijih požara u zadnje vrijeme. Velika je šteta napravljena posebno ljudima kojima su izgorjele kuće i to je najteže nama vatrogascima jer nismo uspjeli obraniti ono za što jesmo, da služimo građanima. Požar je bio velik i velika je to katastrofa i nenadoknadiva šteta građanima“, rekao je Slavko Tucaković, glavni vatrogasni zapovjednik, za RTL Direkt. Izrazio je svoju sumnju da je požar podmetnut. A temelji je na iskustvu vatrogasaca i onoj – povijest se ponavlja.
„Puno puta je tamo izazvan požar. Mi to područje vodičkog zaleđa zovemo 'požarni bermudski trokut'. Dosta požara je tamo zapaljeno, puno je tu potrošeno i sredstava i vozila. Kad bi se vratili dvije-tri godine unazad, vidjeli bi koliki je broj požara tamo podmetnut“, napomenuo je Tucaković.
Gorjelo je i za vrijeme Kornatske tragedije
A zapovjedniku Dukiću koji požare na šibenskom području dugo gasi, sjećanje se vratilo čak do 30. kolovoza 2007. godine i najveće vatrogasne tragedije u Hrvatskoj kada je na otoku Veliki Kornat smrtno stradalo čak 12 vatrogasaca.
„Gorjelo je u 'trokutu' i tada. Oko 12.30, 13 sati“, prisjeća se i dodaje: „I u kolovozu 2017. smo imali veliki, katastrofalni požar, ali na sreću tada nije bilo oštećenih stambenih objekata. Posljednjih 17 godina na tom području imamo konstantne požare. Nekih godina više, nekih manje.“
Bespomoćni su. Kada gori, gase i nadaju se da neće biti veće štete. Policija je čak jedno vrijeme slala i patrole na područje "Trokuta", išle su ophodnje, dronovi su snimali područje… I opet je požara bilo, govori Dukić.
„I to planu oko 13, 14 sati. Kada je temperatura vani 35 pa i do 40 stupnjeva. Toliko je vruće da nemate volje zapaliti požar. Ali eto… Cijeli prostor je zbog silnih požara devastiran“, ističe županijski zapovjednik.
Zato se Tucaković zalaže za rigorozne kazne za piromane i one koji izazivaju požare svojom nepažnjom jer, kaže, preventivne mjere mogu pomoći više od kanadera.
"Treba zabraniti spaljivanje biljnog otpada. Kazne su premale, preniske, treba ih drastično povećati i ići odmah sa zatvorima i pritvorima, a ne nekim kaznama od 2000 kuna", smatra glavni vatrogasni zapovjednik.
Policija: Samo kod dva požara kazneno djelo
U PU šibensko-kninskoj kažu da na području tzv. „požarnog bermudskog trokuta“ o kojem govore vatrogasci, odnosno predjelu Mrdakovica u vodičkom zaleđu, svake godine imaju nekoliko požara. Radi se, navode, o području obraslom makijom, šumom, neobrađenim površinama, ali i s nizom poljoprivrednih obrađenih površina i objekata unutar područja.
Ove godine na prostoru Policijske postaje Vodice već je zabilježeno 38 požara na otvorenom prostoru dok ih je u cijeloj prošloj godini bilo 50. Godinu ranije 80, a 2019. bilo je 98 slučajeva vatre na otvorenom. Međutim, u posljednje tri godine, u samo dva slučaja utvrđeno je kazneno djelo, odnosno bila je riječ o namjernom paljenju.
Kad je riječ o Šibensko-kninskoj županiji, u protekle tri godine najviše je požara bilo 2019. - 660, a ove godine već 316. Podnesena su 32 optužna prijedloga, a radi se, navode u policiji, pretežno o spaljivanju biljnog otpada.
No, ako je suditi prema početku sezone i katastrofalnim požarima koji zbog velike suše haraju diljem Europe, ovo ljeto moglo bi biti ekstra teško za vatrogasce, i bez "misterioznog trokuta". Ovih dana i hrvatski vatrogasci svakodnevno neumorno gase.
„Malo je teško. 'Jedu' nas događaji i nemamo vremena za predah. Ali dajemo sve od sebe“, poručuje Dukić.
