Ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić, ali i premijer Plenković već su više puta najavljivali dan kada će mirovinska reforma biti puštena u javnu raspravu. No, nikako da službeni materijal ugleda svjetlo dana te se u javnosti diskutira isključivo na temelju prezentacije ministra Pavića i njegovih izjava. No, i to je bilo dovoljno za veliku uzbunu: pojedini političari ministra su prozvali "grobarom" mirovinskog sustava, govori se o "pljački“ drugog mirovinskog stupa, a mnogi stručnjaci upozoravaju da ovo što je do sada objavljeno i što se predstavlja kao cjelovita mirovinska reforma zapravo vodi u kolaps mirovinskog sustava do 2040. godine.
I prof. dr. sc. Željko Potočnjak, redoviti profesor na Katedri za radno i socijalno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu, koji je u svojoj dugogodišnjoj karijeri bio autor brojnih zakona i sudionik u reformama koje su se ticale radnog zakonodavstva i mirovinskog sustava, dijeli zabrinutost brojnih stručnjaka oko dometa ove mirovinske reforme, ali i načina na koji se ona priprema i misli provesti.
Zajedno s Ivanom Vukorepom, izvanrednom profesoricom na istoj katedri, detaljno je secirao ono što se iz dostupnih materijala moglo saznati o sadržaju mirovinske reforme koju ministar Pavić ovih dana pušta u javnu raspravu i gorljivo brani kao "izjednačavanje prava svih umirovljenika", te je dokument uputio u Ministarstvo.
NET.HR: Nakon što je ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić objavio prvu prezentaciju mirovinske reforme pokušali smo saznati tko su članovi stručne Radne skupine koja je pripremala tako važnu reformu, ali nismo uspjeli dobiti odgovor. Jeste li vi bili uključeni u rad Radne skupine? Znate li tko je bio uključen iz akademske zajednice?
POTOČNJAK: Da, ja sam bio član Radne skupine od nekih pedesetak članova. Međutim, prijedlog o kojem se raspravlja nije rezultat rada te Radne skupine. Struka, barem ona koja nije ovisna o Ministarstvu rada i mirovinskog sustava, nije utjecala na ishod ovog što ministar Pavić sada predstavlja javnosti. Akademska zajednica, instituti, sindikati, poslodavci, predstavnici različitih ministarstava bili su prisutni na dva sastanka. Na jednom je prezentirano stanje u mirovinskom sustavu, i to je doista bila kvalitetna prezentacija. Na drugom sastanku bila je predstavljena sama ideja mirovinske reforme, ono što ministar zapravo neizmijenjeno predstavlja zadnja tri mjeseca.
Na tom drugom sastanku ljudi iz struke su vrlo otvoreno odmah rekli da smjer rješavanje problema dodatka od 27 posto – nije dobar. Da će to drugi mirovinski stup učiniti besmislenim te da se time odustaje od reforme provedene u razdoblju od 1998. do 2002. godine. Međutim, dio koji se odnosi na promjenu nekih parametara prvog mirovinskog stupa prisutni znanstvenici i stručnjaci ocijenili su prikladnim i potrebnim. Odnosi se to na podizanje dobi za odlazak u mirovinu, stimulaciju duljeg rada. Međutim rješavanje pitanja nižih mirovina iz oba mirovinska stupa putem dodatka na mirovinu uz pravo izbora za tzv. drugostupaše ocijenili smo kao neprimjereno i vrlo sporno rješenje.
NET.HR:Vi ste zajedno s izv. prof. dr. sc. Ivanom Vukorepom uputili Radnoj skupini opsežno očitovanje o tome koje mjere smatrate dobrima, a koje smatrate spornim i neprimjerenim. Koliko je od vaših upozorenja uvaženo?
POTOČNJAK: Pripremili smo opsežnu analizu i argumentaciju u odnosu na predložene mjere koje smatramo dobrima i poželjnima, te mjere koje smatramo pogrešnim i opasnim. Također smo upozorili na još neke probleme u sustavu i predložili dodatne komplementarne mjere koje bi paralelno trebalo poduzeti u mirovinskom, poreznom i radnom zakonodavstvu ako želimo dugoročno održiv sustav s primjerenim mirovinama. Naše očitovanje smo uputili ministru i svim članovima radne skupine. Kolega Danijel Nestić s Ekonomskog instituta pripremio je ekonomsku analizu i također je uputio nadležnima.
NET.HR: Jeste li nakon toga dobili ikakav odgovor? Bili pozvani kod ministra? Je li išta od vaših primjedbi uvaženo?
POTOČNJAK: Ne, nakon našeg dopisa iz Ministarstva nismo dobili nikakav odgovor ili reakciju. Na dostavljenim analizama zahvalili su nam samo predstavnici nekih sindikata.
Ministar mirovinskog sustava Marko Pavić
NET.HR: Što vi smatrate, tko je presudno utjecao na ovu mirovinsku reformu, čiji rukopis prepoznajete u prezentaciji ministra Pavića?
POTOČNJAK: Smatram da je bio presudan utjecaj ljudi iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Oni su dijelom uključeni u Ministarstvo, poznaju kako funkcionira prvi dio mirovinskog sustava, drugi stup od samog osnutka smatraju nečim suvišnim i stranim, zapravo ga doživljavaju kao konkurenciju. Oni govore da je osnivanje drugog stupa bilo pogrešno, jer da nije bio osnovan ne bi bilo tranzicijskog troška i da bi bilo više novca za prvi mirovinski stup. Njihova ideja jest da se novac koji je akumuliran u drugom stupu, a to je sada već oko 100 milijardi kuna, ponovno upumpa u prvi mirovinski stup – te tako ne moraju dalje reformirati prvi mirovinski stup.
Ideja je da se troši novac iz drugog mirovinskog stupa za održavanje postojećeg sustava i da se "gura" dokle ide. To je postupanje koje ne sagledava gospodarske, socijalne i sve ostale posljedice toga čina. Tako se samo prebacuje teret na buduće generacije, na mlade. Mi već sada imamo izgeneriranih prava u prvom stupu od oko tri BDP-a, odnosno oko tisuću milijardi kuna, a samo ovom transakcijom će se generirati novih 150 milijardi novog implicitnog duga, novog tereta za buduće generacije. To mora zabrinuti sve kojima je stalo do budućnosti ove zemlje.
NET.HR: Je li ovaj zahvat uopće primjereno nazivati mirovinskom reformom? Nije li to onda samo financijski inženjering s nesagledivim posljedicama?
POTOČNJAK: Imamo zapravo dva segmenta reforme. Parametarska reforma prvog stupa je nesumnjivo nužna. To je ubrzanje izjednačavanja uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za muškarce i žene, podizanje dobi za starosnu mirovinu, odnosno prijevremenu, te poticanje na dulji ostanak u svijetu rada. To su nesumnjivo potrebne i dobre promjene, ali one nisu nikakva "Cjelovita reforma mirovinskog sustava". Najveća promjena koja se najavljuje jest ovaj zahvat s drugim stupom. Ako se demontiranje drugog stupa naziva cjelovitom mirovinskom reformom, onda je to dubinski pogrešno. Ako ovaj potez s drugim stupom bude proveden nastavak uplaćivanja u drugi stup bit će besmislen. A nakon nekoliko godina će se vrlo vjerojatno reći: to je besmisleno i skupo pa je najbolje da ukinemo taj oblik štednje za starost. Ovo je svojevrsni uvod u ukidanje drugog stupa.
Ideja reforme u kojoj smo postavili prvi i drugi stup je bila stvoriti dva paralelna sustava, jedan utemeljen na neposrednoj isplati mirovina iz doprinosa, a drugi stup na ideji štednje, kapitaliziranja itd. - da bi se došlo do boljih mirovina. Ako, dakle, čovjek 40 godina štedi za sebe u drugom stupu, a onda država to prebacuje u prvi mirovinski stup za sve druge te on i dalje dobiva mirovinu po pravilima po kojima se određuje mirovina u prvom stupu, onda je to besmisleno. Sedam godina smo pripremali reformu suština koje je bila promjena parametara u prvom mirovinskom stupu i uvođenje drugog i trećeg na kapitalnoj štednji utemeljenih dijelova mirovinskog sustava, 16 godina smo provodili tu reformu, a sada olako odustajemo od te koncepcije i vraćamo stari model. To nije dobro. Ako se to zaista želi onda treba objasniti zašto se to čini. Čak i ako se donese politička odluka o ukidanju drugog stupa, onda to treba jako dobro pripremiti. Naime, to će osim socijalnih imati i vrlo značajne gospodarske posljedice, snažan negativan učinak na naše ionako nerazvijeno financijsko tržište.
NET.HR: Ministar Pavić tvrdi da je interpretacija o ukidanju drugog stupa pogrešna, da ga se – ne ukida?
POTOČNJAK: Da, kažu da će stopu doprinosa za drugi stup povećati. A to je također besmisleno. Za svakog tko uplaćuje u drugi stup je ključna stopa prinosa od ulaganja, a prosječni godišnji prinos je oko 5-6 posto. Stanje na tržištu kapitala nije nikada tako dobro da može nadoknaditi dodatak od 27 posto koji je dan onima koji primaju mirovinu samo iz prvog stupa. Ovdje se ne radi o problemu drugog stupa već o problemu prvog stupa koji se pokušava riješiti novcem akumuliranim u drugom stupu. Naime, onima koji primaju mirovinu samo iz prvog stupa ta mirovina je od 2010. godine povećana za 27%.
Sada se predlaže rješenje prema kojem bi se mirovina iz prvog stupa koja se isplaćuje onima koji primaju mirovinu iz drugog stupa također povećala za 27%, ali samo ako se odreknu mirovine iz drugog stupa. To je nepošteno. Njima također treba povećati mirovinu koju primaju iz prvog stupa za postotak za koji je ona povećana onima koji mirovinu primaju samo iz prvog stupa. Radi se o osnovnoj mirovini koja čini 75% od mirovine koju inače primaju umirovljenici koji ostvaruju mirovinu samo iz prvog stupa. Dakle, treba se povećati samo taj dio koji se prima iz prvog stupa, a to povećanje nema nikakve veze s drugim stupom, pa ga ne bi trebalo ni financirati novcem iz drugog stupa.
NET.HR: Možemo li reći da ovakav tretman drugog stupa s budućom tendencijom ukidanja ide u smjeru jačanja uloge države?
POTOČNJAK: Apsolutno. Ovo nije smjer zemlje koja zagovara tržišno gospodarstvo i uvjeren sam da ovo neće proći bez reakcije u međunarodnim razmjerima. Ako prođe ovo rješenje to je sigurno stagnacija kreditnog rejtinga zemlje, ako ne i pad. Do 2002. godine Hrvatska je imala samo javni mirovinski sustav utemeljen na tekućim davanjima te se uvođenjem drugog i trećeg stupa krenulo u smjeru privatnog poduzetništva jer su u zemljama tržišnog gospodarstva takvi alternativni sustavi bitan čimbenik ne samo socijalne sigurnosti nego i tržišnog gospodarstva. Ministarstvo tvrdi u prezentaciji da bi ovaj zahvat imao fiskalno pozitivan efekt i u tome se vidi da razmišljaju vrlo kratkoročno. Dugoročno se radi o većem trošku iz prvog stupa, odnosno povećanju deficita.
NET.HR: Kako komentirate proširenje kruga umirovljenika koji mogu raditi i primati mirovinu bez umanjenja? Je li to dobro za hrvatsko tržište rada, s obzirom na veliki odljev radne snage?
Profesor Željko Potočnjak
POTOČNJAK: To je potpuno pogrešno. I to je još jedna teška ostavština sadašnjoj aktivnoj generaciji i generacijama koje dolaze. Stvarate im jeftinu konkurenciju. Ljudi s mirovinama će biti spremni raditi za niža primanja od mladih radnika koji žele osnovati obitelj, kupiti ili iznajmiti stan itd. Istodobno ta mjera mogućnosti rada bez umanjenja mirovine pogubno djeluje na mirovinski sustav. Time privlačite ljude u mirovinu, ne smanjuje se rashodovna strana. Trebalo bi tu mjeru korigirati na način da se omogući fleksibilno, parcijalno umirovljenje uz pravo na proporcionalnu, djelomičnu isplatu mirovine. Kod tih mjera stalno se zaboravlja da mirovine u prvom stupu u cijelosti financira, putem doprinosa i poreza, sadašnja aktivna generacija. Dakle, zaposleni financiraju mirovine, a onda im umirovljenici čije mirovine oni financiraju konkuriraju na tržištu rada. Naše je tržište rada ionako segmentirano i puno distorzija, pa mislimo da nije dobro uvoditi nove.
NET.HR: Ministar Pavić ovih dana posebno ponosno ističe najavljeno povećanje minimalne mirovine?
POTOČNJAK: Da, govori se o povećanju od tri posto. Na prvi pogled to može izgledati kao socijalno osjetljiv potez, ali dugoročno – to je pogrešno. Dodatno će se pojačati evazija kod plaćanja doprinosa i oslabiti veza između uplaćenih doprinosa i visine mirovine. Svi oni koji uplaćuju doprinose u rasponu između minimalne plaće, oko 40 posto i 78 posto od prosječne plaće – imat će istu, najnižu mirovinu. To je još jedan negativan upliv na tržište rada. Tim činom se zapravo demotivira poslodavce da isplaćuju plaću veću od minimalne. Ili, još gore, stimulira se sivi rad, isplata minimalca i ostatak na ruke. Ionako imamo ogromne probleme sa sivom ekonomijom, a onda donosima mjere koje potiču neplaćanje doprinosa.
NET.HR: Kako komentirate činjenicu da ova mirovinska reforma ni na koji način ne zahvaća povlaštene mirovine? Nisu li one bitna stavka u ukupnoj masi mirovina?
POTOČNJAK: Jesu, više od 50 posto mirovina koje se isplaćuju iz prvog mirovinskog stupu je u cijelosti ili djelomično izračunato na temelju neke povlastice. Svakako je pogrešno da reformiranje sustava nije zahvatilo taj problem. Zabrinjava činjenica da se u hrvatskom mirovinskom sustavu ne razgraničava dio mirovine koji se isplaćuju na temelju uplaćenih doprinosa od dijela koji je odraz neke priznate povlastice, koji predstavlja neku vrstu socijalnog transfera. To se ne odnosi samo na branitelje i druge osobe koje primaju mirovine prema posebnim propisima. I u općem mirovinskom sustavu mnogo je prilično nejasnih socijalnih transfera. Smatramo da je kod svih prava iz mirovinskog sustava potrebno razdvojiti dio koji je stečen na temelju uplaćenih doprinosa od dijela koji je socijalni transfer.
Time bi se spriječilo da oni koji u cijelosti ili najvećim dijelom primaju mirovine koje nisu odraz uplaćenih doprinosa tvrde da su im mirovine male i da bi ih trebalo povećati. Time bi se čitav sustav učinio javnosti razumljivim i preglednijim. Mislimo da bi to poboljšalo i odnos javnosti prema mirovinskom sustavu. Mladim generacijama potrebno je objasniti što i za koga plaćaju te što one mogu od toga sustava očekivati u budućnosti. Hrvatska od 1970. godine ima podatke o plaćama i uplaćenim doprinosima pa je to relativno jednostavno učiniti. Međutim, nedostaje politička volja za reformu koja bi u mirovinskom sustavu razdvojila mirovine na temelju uplaćenih doprinosa od onih koje su rezultat od države priznatih brojnih i različitih povlastica. Vjerojatno je dio neprijateljskog stava prema drugom stupu uvjetovan i činjenicom da u tom dijelu mirovinskog sustava takvih netransparentnih transfera nema.
NET.HR: Pojednostavljuje li ova reforma barem donekle sustav? Čini li ga transparentnijim?
POTOČNJAK: Ne, ne možemo je smatrati pojednostavljenjem sustava.
NET.HR: Što vi smatrate, zašto se upravo sada forsira ovakva mirovinska reforma s ukidanjem drugog stupa?
POTOČNJAK: Pitanje je ide li se u ovu reformu iz pukog razloga jer nema novca u prvom stupu ili iz nekih drugih razloga. Ne čini mi se da je financijsko stanje u državi tako loše da bi se trebao izvesti zahvat uzimanja novca iz drugog stupa. Ovo što se radi je neracionalno. I ne nalazim ni političke niti pravne ili ekonomske razloge. Sjećamo se kriznih trenutaka u vrijeme Sanadera ili Milanovića kada se razmatralo treba li isisati novac iz drugog stupa. Ali Hrvatskoj u ovom trenutku ide dobro i doista je neracionalno trošiti pričuvu koju imamo.
Ovo je nacionalna štednja, i to individualna – i razmatra se njeno prelijevanje u državnu blagajnu, zapravo u potrošnju. Umjesto za investicije opet se opredjeljujemo za potrošnju, a onda ćemo se čuditi da mladi emigriraju. Ovo je direktan udar na budućnost Hrvatske. Slažem se s kolegom Nestićem da se i budućim umirovljenicima obračunava dodatak od 27 posto na dio mirovine koji će primati iz prvog stupa. Sve analize i projekcije pokazuju da je to provedivo i šokantno je da politika ne želi uvažiti te projekcije i da gura ovako kratkoročno i kratkovidno rješenje.
Premijer Andrej Plenković i ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić (foto: Patrik Macek / PIXSELL)
NET.HR: Je li ova reforma zapravo trebala biti dio većeg, kompleksnijeg reformskog projekta?
POTOČNJAK: Apsolutno. Mirovinska reforma je izuzetno ozbiljan posao, nesumnjivo je potrebno provesti reforme i u prvom i u drugom stupu, ali ozbiljno i promišljeno, jer to su reforme čije će se posljedice osjećati jako dugo. Ponavljam: to je nešto što ostavljamo budućim generacijama i ne može se samo misliti na kratkoročne učinke. Ona isto tako mora biti povezana s reformama radnog i poreznog zakonodavstva te zdravstvenog sustava. A kod ovog što nudi ministar Pavić, to se ne vidi. Ovo što on gura nije ozbiljna reforma.
NET.HR: Tek predstoji javna rasprava, a onda i "ulazak" u Sabor? Mislite li da će se ustrajati na ovom modelu do kraja?
POTOČNJAK: Nastojim ostati optimist. Vjerovati da će se uvažiti barem dio upozorenja iz struke. Da će se osvijestiti koliko je ovo rješenje neodgovorno, koliko bi se tereta ostavilo budućim generacijama.
