Prema evidenciji Zavoda za mirovinsko osiguranje, u ovom trenutku u Hrvatskoj više od 175 tisuća umirovljenika prima tzv. povlaštene mirovine, odnosno mirovine po povlaštenim propisima. To su ujedno mirovine o kojima se ne govori u ovoj najavi mirovinske reforme, one ostaju neupitno pravo, nedodirljive.
U strukturi povlaštenih mirovina po visini strše mirovine umirovljenih zastupnika u Hrvatskom saboru, mirovine bivših ministara, sudaca Ustavnog suda i glavnih državnih revizora. Takvih je mirovina "samo" 657, ali prosječno iznose fantastičnih 9595,01 kunu. Svaki mjesec na bivše političare država izdvaja 6,3 milijuna kuna, a godišnje 75,6 milijuna kuna. Slijede redoviti članovi HAZU-a, 143 osobe, s prosječnom visinom mirovine od 8651,45 kuna.
401,5 milijuna kuna za povlaštene braniteljske mirovine
Prema broju korisnika povlaštenih mirovina u ukupnoj brojci najviše su zastupljeni hrvatski branitelji iz Domovinskog rata: njih je 71.455, s prosječnom mirovinom od 5618,23 kuna. Mjesečno se za njih izdvaja 401,5 milijuna kuna. Mirovine priznate prema općim propisima, a određene prema Zakonu o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rada prima dodatnih 35.028 korisnika. Njihova prosječna mirovina iznosi 2508,01 kunu.
Djelatnih vojnih osoba u mirovini ima 14.794, a njihova prosječna mirovina iznosi 3681,76 kuna, trenutačno ima registriranih umirovljenika, bivših pripadnika HVO, 6792, a prosječno primaju nešto manje od tri tisuće kuna mjesečno. Bivših političkih zatvorenika ima 3185 a prosječno primaju 3775,98 kuna. I tako dalje.
Pet i pol milijardi kuna za braniteljske mirovine
Ako se pogleda segment samo braniteljskih mirovina, za njih se 2017. godine izdvojilo, prema podacima Ministarstva branitelja, 5,483 milijarde kuna, no zbog novog Zakona o braniteljima očekuje se njihov – rast. Prema projekcijama Ministarstva, 2025. godine za braniteljske mirovine bi se trebalo izdvajati 8,317 milijardi kuna, što je 869 milijuna više nego prema sada važećem zakonu.
Je li uopće izgledno da se u ovoj mirovinskoj reformi zahvate povlaštene mirovine, posebno braniteljske? "Apsolutno je neozbiljno da se govori o mirovinskoj reformi, a da se uopće ne razmatraju povlaštene mirovine”, smatra Mirando Mrsić, bivši ministar rada i mirovinske skrbi.
On, doduše, dio mirovina koje se smatraju povlaštenima ne promatra tako, npr. mirovine akademika (jer oni plaćaju doprinose kroz 40 ili koliko već godina radnog vijeka, jedino što dobivaju povlašteni dodatak koji je trošak Ministarstva znanosti) ili mirovine policije i vojske (oni imaju beneficirani radni staž, njihove su mirovine pokrivene doprinosima, jedino što se tijekom njihova radna vijeka plaćaju dupli doprinosi, drugi dio preko MUP-a, odnosno MORH-a), no mirovine branitelja, saborskih zastupnika, bivših članova Vlade, sudionike NOB-a itd, smatra povlaštenim mirovinama i to je ono što problematizira i EU komisija.
Vlada ignorira preporuku EU-a oko branitelja
"Cijelo vrijeme se operira informacijom da u mirovinskom sustavu nedostaje 17 milijardi kuna, a tih 17 milijardi kuna nije primarni deficit mirovinskog sustava nego je primarni deficit sustava povlaštenih mirovina, odnosno, mirovina po posebnim propisima. Povlaštene mirovine su one mirovine koje se trebaju financirati direktno iz poreza. Odgovorna Vlada bi nastojala zaustaviti broj uživatelja povlaštenih mirovina. Podsjećam da smo u vrijeme Vlade u kojoj sam ja bio ministar, 2013., zaustavili rast broja saborskih mirovina.
Ova Vlada je trebala zaustaviti broj braniteljskih mirovina jer je taj trošak ogroman, na njih ukupno, ako se gledaju i branitelji i članovi njihovih obitelji itd, odlazi oko 7-8 milijardi kuna, i to nije trošak mirovinskog sustava nego trošak Ministarstva branitelja. EU komisija je ovu Vladu upozorila da je potrebno izjednačiti radničke mirovine i braniteljske, jer one nisu zaslužene radom, no Vlada se potpuno oglušila. Vlada slijepo slijedi prve tri preporuke a ovu – izbjegava.
Masa braniteljskih mirovina će nesumnjivo rasti, sada se u medijima govori o novih 10 tisuća zahtjeva, što znači da će trebati još najmanje dvije milijarde kuna. Rješenje za tu situaciju je samo jedno: ograničiti i i suziti prava za dobivanje povlaštenih mirovina i povećati broj onih koji uplaćuju u mirovinski sustav."
'HDZ sigurno neće otvoriti to pitanje'
Na pitanje smatra li da će se ipak, pod pritiskom preporuka EU komisije, razmatrati i povlaštene mirovine, Mrsić smatra da do toga sigurno neće doći za vrijeme ove Vlade: "HDZ sigurno neće otvoriti to pitanje jer kao što znate nisu htjeli dopustiti niti da se nastavi praksa razdvajanja kod branitelja na staž koji su zaradili radom i na braniteljski dodatak.
HDZ neće dirati niti u model prema kojem bi se sredstva iz teritorijalnog preustroja mogla usmjeriti u mirovinski sustav jer ne želi smanjiti broj županija i općina i tako uštedjeti sredstva koja bi mogla biti dostatna za tih famoznih 27 posto."
'Branitelji su šatorima doveli ovu vlast'
Silvano Hrelja, predsjednik najjače umirovljeničke stranke, HSU, rezolutan je u ocjeni da ova Vlada neovisno o tome što tvrdi da se još radi na mirovinskoj reformi, neće ni na koji način dirati u povlaštene mirovine.
"Branitelji su svojim šatorima doveli ovu vlast na vlast, i ova vlast će im ispunjavati sve želje. To se vidjelo do sada, a tako će biti i dalje. Nemamo iluzija da će ova Vlada dirati u braniteljske mirovine i u taj opasan sustav u kojem je braniteljska populacija povlaštena u odnosu na radnike. I ne samo to, oni će napraviti sve da rast izdvajanja za braniteljske mirovine prikažu manje opterećujućim nego što on stvarno jest.
Velika većina umirovljenika već sada živi teško, a ministar Marko Pavić onima koji sada rade poručuje da će kao umirovljenici živjeti još teže, ali pri tome zaobilazi činjenicu da se stvara jedan segment društva koji neće biti time obuhvaćen. To nije dobar put. Nadam se da će i sami branitelji priznati da to nije pošteno prema svima ostalima.", kaže Hrelja.
