Gradonačelnik Sinja Miro Bulj, koji želi u utrku za predsjedničke izbore, gostujući u RTL Direktu komentirao je uvoz stranih radnika u Hrvatsku.
Rekao je: "Dođu bez ograničenja: Trenutno je uvoz radne snage bez ikakvih ograničenja. Srpska nacionalna manjina kao najveća manjina ima 160 tisuća ljudi, a imamo više stranih radnika."
Ovu izjavu treba gledati oprezno jer se statistika može tumačiti i koristiti na više načina.
Naime, Bulj je iznio informaciju da je pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj 160 tisuća, no prema podacima objavljenim na stranicama Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, taj broj je manji i informacija koju je iznio Bulj je netočna.
Na njihovim stranicama objavljeno je: "Prema popisu stanovništva iz 2021. godine u Republici Hrvatskoj je popisano 3.871.833 stanovnika od čega je 240.079 pripadnika nacionalnih manjina kako slijedi: Albanaca 13.817 (0,36%), Austrijanaca 365 (0,01%), Bošnjaka 24.131 (0,62%), Bugara 262 (0,01%), Crnogoraca 3.127 (0,08%), Čeha 7.862 (0,20%), Mađara 10.315 (0,27%), Makedonaca 3.555 (0,09%), Nijemaca 3.034 (0,08%), Poljaka 657 (0,02%), Roma 17.980 (0.46%), Rumunja 337 (0.01%), Rusa 1.481 (0,04%), Rusina 1.343 (0,03%) Slovaka, 3.688 (0,10%), Slovenaca 7.729 (0,20%), Srba 123.892 (3,20%), Talijana 13.763 (0,36%), Turaka 404 (0,01%), Ukrajinaca 1.905 (0,05%), Vlaha 22 (0,00%) i Židova 410 (0,01%)."
Dakle, Srba ima gotovo 124 tisuće, a detalji se mogu pronaći na OVOJ POVEZNICI.
Nadalje, 24. listopada ove godine ministar unutarnjih poslova Davor Božinović u Saboru je iznio podatke o tome koliko je stranih radnika u Hrvatskoi i to predstavljajući izmjene Zakona o strancima.
U Hrvatskoj 121.000 radnika iz trećih zemalja
Božinović je tada naveo kako je na hrvatskom tržištu rada 121.376 stranih radnika iz trećih zemalja i deset tisuća radnika iz država članica Europske unije (EU), dakle - sveukupno oko 132.000 stranaca radi u Hrvatskoj.
Ako se gleda koliko je radnika iz trećih zemalja, njih ipak ima manje nego pripadnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj. Ako im se pribroje i strani radnici iz EU zemalja, onda ih je više.
No naveo je i da je do listopada ove godine izdano je 171.140 dozvola za boravak i rad stranaca, u usporedbi s 81.995 dozvola izdanih u 2021. Više o aktualnim podacima koje je iznio ministar Božinović može se naći OVDJE.
S obzirom na to da je Miro Bulj u RTL Direktu naveo i da se trenutačno radna snaga uvozi bez ikakvih je ograničenja, pitali smo Hrvatski zavod za zapošljavanje pod kojim uvjetima stranac može doći u Hrvatsku radi zapošljavanja.
Više uvjeta za uvoz stranih radnika
U svom odgovoru navode da poslodavci moraju ispunjavati pojedine uvjete kako bi uopće dobili pozitivno mišljenje Zavoda da zaposle i stranca.
Prvo, odgovaraju da poslodavac mora imati registriranu djelatnost u Hrvatskoj, ne smije imati dugova po osnovi javnih davanja (porezi i slično), ali i uvjet za zapošljavanje stranog radnika je i taj da u pola godine mjeseci ima zaposlenog barem jednog radnika radnika iz Hrvatske (ili države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije). Dakle, to je prva prepreka za "nekontrolirani" uvoz radnika iz drugih zemalja.
Iznimka na gore navedeni uvjet je ako se radi o obrtniku koji posluje sezonski - tada je uvjet da je prošle godine imao zaposlenog najmanje jednog radnika iz Hrvatske ili države članice EGP-a ili Švicarske Konfederacije.
Također, poslodavac ne smije biti pravomoćno osuđen za kaznena djela iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja.
Tu je i niz uvjeta koje poslodavac mora zadovoljiti i to prema članku 99. Zakona o strancima kada se pokreće upravni postupak te se tek tada može službeno utvrditi ispunjava li poslodavac sve uvjete propisane predmetnim člankom. Detalje zakona možete pogledati OVDJE.
'Test tržišta' prije uvoza
Dakle, prva stepenica kontrole uvoza radnika iz drugih zemalja je dobiti pozitivno mišljenje Zavoda za zapošljavanje.
No tu je i nešto što se zove "test tržišta".
Naime, ako poslodavac želi zaposliti više radnika iz Trećih zemalja, tada domaćih radnika ne smije biti manje od jedne četvrtine ili 25 posto.
"Prije podnošenja zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad poslodavac je dužan zatražiti provedbu testa tržišta rada kod područne službe odnosno ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje osim u slučajevima iz članka 92. Zakona o strancima ako se radi o produljenju dozvole za boravak i rad za istog poslodavca i istog državljanina treće zemlje, članka 101., članka 104. stavka 2. i članka 110. Zakona o strancima. Test tržišta rada podrazumijeva provjeru stanja u evidenciji nezaposlenih osoba i postupak posredovanja u cilju zapošljavanja radnika s nacionalnog tržišta rada. Ako je test tržišta rada pokazao da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve poslodavca za zapošljavanje ili se oni ne mogu ispuniti migracijama nezaposlenih u zemlji, poslodavac može zatražiti dozvolu za boravak i rad u roku od 90 dana od dan zaprimanja pozitivne obavijesti o testu tržišta rada", naveli su iz Zavoda za zapošljavanje.
Detalje iz tog Zakona pogledajte OVDJE.
Najtraženiji radnici u građevini
Dakle, poslodavac prvo mora dokazati da nema radnika na domaćem tržištu, da bi mogao podnijeti zahtjev da zaposli nekoga iz Treće zemlje.
Iz Zavoda za zapošljavanje odgovorili su kako izgleda procedura uvoza stranog radnika iz Trećih zemalja: "Prvo se testira tržište rada mogu li se na domaćem tržištu naći radnici koji zadovoljavaju uvjete koje je postavio poslodavac, te davanje mišljenja na zahtjev za dozvolu za boravak i rad stranih radnika kako bi se provjerilo zadovoljava li poslodavaca zakonske uvjete za dobivanje dozvole.Test tržišta rada nije nužno provesti za sva zanimanja, naime Zakon o strancima je omogućio da se može podnijeti zahtjev za dozvole za boravak i rad stranih radnika i bez testa tržišta rada ako je riječ o zanimanjima kojih trajno nedostaje na tržištu rada, a takvi radnici nedostaju u velikom broju i na području cijele Republike Hrvatske, te se nedostatak radnika u tim zanimanjima ne može nadomjestiti programima obrazovanja nezaposlenih. Listu zanimanja za koja se ne provodi test tržišta rada usvaja Upravno vijeće HZZ-a i najčešće je riječ o zanimanjima u graditeljstvu."
Detalje o radnim dozvolama na svojim stranicama objavio je i MUP te se oni mogu pronaći na OVOJ POVEZNICI.
POGLEDAJTE VIDEO Mojmira pitala Bulja što bi da mu se sin zaljubi u Filipinku: 'Ljubav nema granica'
