Interpelacijom kojom će u Saboru zatražiti raspravu o odgovornosti Vlade, prvenstveno ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka, u dodjeli koncesija za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu, ORaH Mirele Holy počinje kampanju "Reci NE nafti u Jadranu, reci DA održivom razvoju" kojom će, kaže Holy, građanima nastojati dati što više informacija o ovom, za Vladu trenutačno najvažnijem gospodarskom projektu.
Nekadašnja ministrica zaštite okoliša u razgovoru za Novi list kaže kako ovdje nije riječ o čistim poslovima, štoviše, smatra da se radi o "veleizdaji".
Vladi nije stalo do javnog interesa
Na pitanje što očekuje od interpelacije, Holy odgovara: "Vlada je obavezna raditi u javnom interesu, a u provedbi ovog projekta niz stvari upućuje na to da se u javnom interesu ne radi. Premijer koji govori da mu je moral u politici jako važan, mora reagirati na ovo, i tražiti Vrdoljakovu ostavku. Sumnjam da će se ona uistinu i dogoditi, zbog toga što je HNS izuzetno važan koalicijski partner, imaju velik broj mandata u Saboru, i premijer sigurno neće riskirati nesuglasice s partnerima. To je, međutim, i jasan pokazatelj koliko je premijeru, Vladi, stalo do javnog interesa. Interpelacija donosi niz informacija potrebnih kako bi javnost doznala o čemu se ovdje radi. Znam da se informacije o proceduri mogu činiti dosadnima, no procedura je čuvar demokracije. U ovom slučaju nije poštovan ni minimum zakonskih instrumenata, sve se lomi preko koljena, na silu.
Predsjednica ORaH-a ocjenjuje da se kada je u pitanju dodjela koncesija na Jadranu ne radi o čistim poslovima. Vladin deal s Norvežanima naziva veleizdajom.
"Vladin posao s norveškim Spectrumom doista se može smatrati veleizdajom. Odgovorne države svoje strateške energetske podatke ne ustupaju privatnim tvrtkama, koje će s njima dalje komercijalno raspolagati. Spectrumu je, bez natječaja, Vlada dala posao 2D seizmičkog snimanja Jadrana kao alibi da bi im, u stvari, mogla ustupiti seizmičke podatke koje je INA Naftaplin s partnerima dobio na temelju desetljeća istraživanja, i na čiju je izradu tada državna kompanija potrošila oko milijardu dolara.
A gdje je natječaj?
Spectrum s tim podacima sad može slobodno trgovati, jer mu je to Vlada omogućila. U projekt su zato ugurali Ministarstvo znanosti koje je od Spectruma zatražilo 'znanstveno' istraživanje, za koje nije trebalo biti natječaja, a zapravo je riječ o istraživanju koje treba poslužiti komercijalnoj djelatnosti, prodaji podataka koncesionarima", kaže Holy.
Kaže da joj se javljaju druge multi-client tvrtke koje su bile zgrožene time što Vlada nije provela javni natječaj, jer se, objašnjava, za ovakve poslove uvijek provodi natječaj.
"Mislim da su neke od tih kompanija čak uputile pritužbu Europskoj komisiji", kaže Holy.
