U Studiju Net.hr-a gostovala je bivša ministrica zaštite okoliša i prirode, Mirela Holy.
Na početku razgovora, Holy je komentirala dramatične izjave britanskog premijera Borisa Johnsona i šefa UN-a Antonia Guterresa na klimatskom samitu u Glasgowu, gdje su kazali da je "minuta do ponoći na satu sudnjeg dana i trebamo djelovati odmah" te da "sami sebi kopamo grob". Holy takve izjave smatra opravdanima.
"Ne da su opravdane, nego su čak i prilično blage", rekla je Holy u studiju Net.hr-a. "Ja bih čak rekla da nije minuta do ponoći nego je ponoć i 15 minuta. Mi već sada kasnimo zato što klimatske promjene ne dolaze, klimatske promjene su ovdje i one svake godine, svaki mjesec, sve više eskaliraju", kazala je.
Holy kaže da je vrijeme za djelovanje trebalo početi prije jako puno godina.
"Ako ne iskoristimo ovu konferenciju, ne trgnemo se i počnemo raditi ozbiljno na suzbijanju klimatskih promjena, čovječanstvo neće imati budućnost i definitivno će izumrijeti u šestom velikom izumiranju u kojem se i u ovom trenutku već nalazimo", rekla je bivša ministrica u studiju Net.hr-a.
Mirela Holy u studiju Net.hr-a govorila je o klimatskom samitu u Glasgowu
Nužna je promjena ekonomskog modela
Na pitanje hoće li politički lideri konačno prijeći s riječi na djela, kaže da je ona jako skeptična prema tome. "Mi ne možemo dobiti bitku s klimatskim promjenama ako temeljito ne promijenimo naš ekonomski model. O tome se jako malo priča", pojašnjava Holy. "Ekonomski model koji počiva na hiperproizvodnji i hiperpotrošnji se ne može odvojiti od potrošnje resursa. Vi ne možete proizvesti staklenu čašu, a da ne zadirete u resurse i da u proizvodnji te staklene čaše nemate emisije stakleničkih plinova", pojašnjava.
"U ovom trenutku niti što se tiče političkih lidera niti što se tiče onih koji drže gospodarstvo, ne postoji stvarna volja prema promjeni ovog dijela ekonomije u kojem se mi nalazimo", kaže. Mirela Holy se slaže da je licemjerno što se zapadni svijet obogatio na "prljavoj" industriji, a koju sada taj isti Zapad spočitava Indiji i Kini.
"Licemjerno je, i time više jer je jako dobar dio tih prljavih industrija preseljen u te zemlje u razvoju", kaže. "Sve te emisije su sada preseljene u te države. Jako velik dio i europskih i američkih proizvođača je preselio svoje proizvodne procese u te zemlje jer su tamo jeftiniji resursi iz kojih se stvaraju proizvodi, i jeftinija je radna snaga", pojašnjava.
"Te su industrije preselile svoje proizvodnje, oni ostvaruju profit na temelju te proizvodnje, a oni troškovi na okoliš, na ljudsku snagu ostaju u tim državama", kaže Holy. Jedan od ciljeva COP26 samita je da se osigura 100 milijuna dolara godišnje za zelenu tranziciju nerazvijenih zemalja. No, tu je opet jedna "kvaka 22".
"Od te zelene tranzicije u tim nerazvijenim zemljama, najveću korist od tih 100 milijardi dolara godišnje opet će imati zapadne i razvijene zemlje jer one posjeduju tehnologije koje će se seliti u te države, kako bi i one sudjelovale u toj zelenoj tranziciji", pojašnjava, dodajući da kada govorimo o zapadnim zemljama, one sebi uvijek poslože da imaju "win-win" situaciju.
Političke stranke ne bave se dovoljno klimatskim promjenama
Kaže da naša Vlada ima relativnu sreću što mi imamo dosta visok udio hidroenergije kada govorimo o proizvodnji i potrošnji električne energije, a Europska unija nam je to priznala kao obnovljive izvore energije, što je dobra startna pozicija odmah na početku.
U vrijeme kada je bila ministrica, kaže da je na stolu imala vrlo nezgodne projekte, ekološki vrlo štetne, između ostalog i TE Plomin. "Izuzetno mi je drago da taj projekt nije prošao, što je bilo svakom normalnom i iole upućenom da nipošto ne bi smjelo proći jer je već tada bilo jasno da dolazi zelena tranzicija. To se nije dogodilo ne zato jer su naše institucije obavile posao, nego jer je došao veto iz EU-a", kaže.
Smatra da nas je tu Europa spasila što nismo išli u tu štetnu investiciju. Kaže da je na taj način ušteđen i velik novac. Jedan od projekata na kojima je njezino ministarstvo radilo je novi zakon o gospodarenju otpada.
"Ekipa iz ministarstva je izradila novi Zakon o gospodarenju otpadom koji je bio revolucionaran i koji nažalost nije nikada ušao u saborsku proceduru iako je dobio zeleno svjetlo Europske komisije. Po mojem mišljenju, ja sam iz vlade morala otići upravo zbog tog zakona", kaže Holy.
Na pitanje bave li se političke stranke klimatskim promjenama, Holy odgovara da "ne, apsolutno ne".
"Uvijek je puno zanimljivije baviti se Domovinskim ratom, podjelama na ustaše i partizane i sličnim glupostima s kojima naš svakodnevni život nema apsolutno nikakvog dodira i apsolutno nikakve koristi od podgrijavanja tih tema", kaže. Upitana je li dobra ideja što se Hrvatska planira okrenuti nuklearnoj energiji, Holy kaže da na način na koji se to planira realizirati, ona ne bi rekla da je to dobra ideja.
"Taj tip energije je jako sigurnosno osjetljiv. Nisam a priori protiv nuklearne energije, međutim, protiv sam ove tehnologije koja se sada koristi u svijetu. Žao mi je što se nuklearni program nije okrenuo prema tzv. Torijevim elektranama, nego se bazirao na ovima uranij-plutonij", pojašnjava, dodajući da su Torijeve elektrane puno stabilnije te su puno manje invazivne prema okolišu i prema sigurnosti.
Konoplja u borbi protiv klimatskih promjena
Na kraju razgovora, govorila je i o legalizaciji konoplje, koja je ujedno i izuzetna biljka za zelenu tranziciju. "Konoplja je jedna od najvažnijih biljaka zelene tranzicije", kaže Holy, dodajući da ona ima nevjerojatan broj primjena u cijelom nizu različitih industrija.
Kaže da je nju konoplja najviše privukla zbog potentnosti kada govorimo o zelenoj tranziciji.
"U javnosti je nepoznato da je konoplja fenomenalan čistač tla. Ona ima te razgranate korijene koji rahle zemlju i uvlači te štetne metale iz tla. Ono što je ljudima također nepoznato je i to da ona ima čak četiri puta veću apsorpcijsku moć CO2, dakle stakleničkih plinova, nego što to ima neko drugo drveće. Što znači da sijanjem konoplje mi direktno radimo na suzbijanju klimatskih promjena, zato što ona upija ugljik", kaže pa nadodaje da se istovremeno od nje može napraviti puno različitih predmeta.
Što je još kazala o primjeni konoplje, narednim danima samita COP26, stanju po pitanju ove teme u Hrvatskoj, svojem bivšem resoru, zašto se ljudi slabo bave klimatskim promjenama, zašto se ovim temama bave samo stranke od centra prema lijevo, obnovljivim izvorima energije u Hrvatskoj, klimatskom aktivizmu u svijetu i Hrvatskoj, pogledajte u videu.
