Nakon što se pojavila informacija da je zbog manjka u proračunu Grada Zagreba u iznosu od milijardu kuna , pročelnica Gradskog ureda za financije Daniela Juroš Pečnik poslala dopis gradonačelniku Milanu Bandiću, njegovim zamjenicama Oliveri Majić i Jeleni Pavičević Vukičević te pročelnicima svih gradskih tijeka, u kojima ih je zatražila striktnu štednju koja uključuje i nepreuzimanje novih obaveza, preispitivanje socijalnih i ostalih prava te pronalaženje drugih oblika financiranja, o svemu su se oglasili i iz Grada Zagreba.

Oni tvrde da je dokument iznesen u javnosti uobičajeni interni dokument, koji se čelnicima gradskih upravnih tijela u sličnom obliku šalje u svrhu postizanja bolje proračunske discipline, a ove godine još dodatno s osvrtom na nacrt izvješća DUR-a te na potrebu provedbe danih preporuka/naloga.

Priopćenje Grada Zagreba, točnije Gradskog ureda za financije prenosimo u cijelosti:

"Vezano za upite o Proračunu Grada Zagreba i proračunski manjak, dajemo širu informaciju uz napomenu da je dokument iznesen u javnosti uobičajeni interni dokument, koji se čelnicima gradskih upravnih tijela u sličnom obliku šalje u svrhu postizanja bolje proračunske discipline, a ove godine još dodatno s osvrtom na nacrt izvješća DUR-a te na potrebu provedbe danih preporuka/naloga.

POREZNE REFORME 

Važno je znati da prihodi od poreza na dohodak čine cca tri četvrtine gradskih prihoda. Sve porezne reforme išle su u smjeru poreznog rasterećenja plaća građana i gospodarstva, što se istovremeno negativno odrazilo na najvažniji prihod Grada.

Porezni prihodi u 2015. su već za cca 500 mil. kuna bili niži u odnosu na 2014. godinu. Dugoročno gledajući samo u odnosu na 2014. do konca 2018., Grad Zagreb je zbog zakonskih izmjena izgubio preko milijardu kuna, dok se na državnoj razini od najznačajnijeg prihoda (poreza na dodanu vrijednost) bilježi kontinuirani rast koji je velikim dijelom i posljedica poreznog rasterećenja plaća i samim tim povećane osobne potrošnje građana. 

Izdvajanje za fiskalno slabije lokalne zajednice

Pored toga, sav prihod prikupljen od poreza na dohodak na području Grada Zagreba ne ide na račun proračuna Grada Zagreba, već se dio toga (trenutno 17%) izdvaja za fiskalno slabije lokalne jedinice u RH.

Građani Grada Zagreba su s te osnove u razdoblju od 13 godina (2007.-2019.) za druge jedinice izdvojili preko 10,1 mlrd. kuna (pregled u nastavku).

Koliko je negativan utjecaj svih poreznih reformi na prihode Grada najbolje govori činjenica kako je prosječna stopa rasta prihoda Grada do 2007. iznosila 14,27% dok nakon te godine do danas ona iznosi svega 0,74%. 

I najnovijom poreznom reformom koja se primjenjuje od 1.1.2020. u sustavu dohotka došlo je do:

• ukidanja poreza na dohodak za zaposlene u dobi do 25 godina i  • uvođenja olakšica od 50% poreza na dohodak za zaposlene u dobi od 25 do 30 godina.

Pored navedenog izmjenama Zakona o porezu na dohodak podignut je i neoporezivi dio dohotka mjesečno na 4.000 kuna (za ovu izmjenu su Gradu osigurane kompenzacijske mjere), no nesporno je kako će prethodne dvije mjere značajno utjecati na dodatno smanjenje poreznih prihoda Grada (cca. pola milijarde kuna).

Unatoč svemu Grad je u navedenom razdoblju učinio jako puno na području podizanja standarda života svojih građana te je izgrađeno i u funkciju stavljeno niz objekata javne namjene, a značajna su ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu. Također su i vrlo značajna ulaganja u području socijalnih prava, odgojno-obrazovnog standarda te u području demografske politike.

S jedne strane se bilježi gospodarski rast te rast BDP-a kojemu Grad svojim aktivnostima značajno pridonosi, i s osnova kojih bi Grad trebao bilježiti rast i na prihodnoj strani svoga proračuna. Porezne reforme koje idu na financijsku štetu velikih gradova koče njihov daljnji razvoj te dovode u pitanje zadržavanje postignutog standarda. 

Grad je trebao ostvariti pozitivan trend rasta prihoda zbog povećanja zaposlenosti, rasta gospodarskih aktivnosti i uloženih napora i značajnih sredstava Grada u cilju jačanja gospodarstva i turističke ponude. Grad je i svojom aktivnošću utjecao na to da je stopa nezaposlenosti u Gradu Zagreb ispod europskog prosjeka dok je indeks razvijenosti Zagreba 104% europskog prosjeka.

POSLOVANJE 2019.

Vezano uz proračunski manjak Grada Zagreba, obavještavamo Vas da Godišnji izvještaj za 2019. godinu još nije završen te se radi o procjenama manjka u iznosu od cca 400 milijuna kuna. Preneseni manjak iz prethodnog razdoblja iznosi 628,9 milijuna kuna.

Sukladno propisima iz područja proračunskog računovodstva, manjak je moguće pokriti sukcesivno u duljem vremenskom razdoblju. Pokriće prenesenog manjka iz prethodnog razdoblja u iznosu od 628,9 je već predviđeno projekcijom proračuna za 2021. (253 milijuna kn) te u 2022. godini (375,9 milijuna kuna).

Grad će, nakon utvrđivanja konačnog rezultata za 2019., provesti analizu postojećeg financijskog stanja i uzroke negativnog poslovanja te utvrditi mjere za stabilno održivo poslovanje. Razmotrit će se mjere koje mogu dovesti do povećanja prihoda, poboljšanja naplate potraživanja te racionalizacije poslovanja. Cilj je ostvariti uštede na stavkama koje nisu neophodne za nesmetano funkcioniranje Grada te osigurati dostatna sredstva za ulaganja u prioritetne kapitalne projekte Grada, za stečena socijalna prava, podmirenje stvorenih obveza kao i za pokriće manjka iz prethodnog razdoblja", poručili su iz Gradskog ureda za financije.