Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak ocijenila je u četvrtak kako edukacija za učitelje i nastavnike pokazuje da 'kotač promjena u obrazovanju neuzaustavljvo ide dalje', da učitelji i profesori sudjeluju u promjenama i sukreiraju ih, te je najavila da će u prva dva mjeseca ove godine edukaciju proći njih oko 36 tisuća.
Nakon edukacija u listopadu i studenome prošle godine po školama, početkom ove godine paralelno su počele i virtualne učionice i skupovi 'u živo' pa će se tako diljem Hrvatske u siječnju i veljači održat će se više od tisuću radionica i edukacija za profesore i učitelje te će, kroz procese edukacija proći oko 36 tisuća učitelja i profesora.
Ministrica je u četvrtak sudjelovala na početku edukacije za nastavnike i profesore biologije u zagrebačkoj V. gimnaziji. Novinarima je izjavila kako joj je bilo zanimljivo čuti što profesori i učitelji misle da treba učiniti u provedbi ovoga projektu hrvatskih škola za 21. stoljeće, odnosno u provedbi "Škole za život".
Zadovoljni učenici - glavna motivacija učiteljima i profesorima
"Bilo mi je zanimljivo čuti da su zadovoljni učenici glavna motivacija učiteljima i profesorima, a da oni pak mogu biti učitelji u punome smislu te riječi, te da ih se podupire i dodatno se educiraju kako bi bili motivirani da učenicima daju najbolje što mogu", rekla je Divjak.
U tom smislu je, dodala je, i njezina poruka sudionicima edukacije - Budite onakvi kakvi biste željeli da budu vaši učenici u razredu - aktivni, postavljajte sva pitanja, uključujuči i ona teška, te sudjelujte sa svima nama u kreiranju ove reforme.
Upitana smatra li da je sada manje skeptičnosti oko planiranoga frontalnog uvođenje reforme obrazovanja, ministrica je odgovorila potvrdno.
Dodala je kako informacije koje mjerodavno Ministarstvo dobiva s terena pokazuju da ima puno pitanja, ali i da se na njih ne samo odgovara, već se i radi na tome da svi zajedno spremno uđemo u frontalno uvođenje kurikularne reforme.
Ocijenila je da informacije koje Ministarstvo dobiva pokazuju 'fantastične rezultate vezane uz edukacije učitelja i nastavnika', dodavši kako je važno da se pruži prilika učiteljima i profesorima da razgovaraju, upoznaju se s osnovnim načelima kurikularne reforme, ali da je još važnije od toga da vide kako će se sve to 'ugraditi' u praksu.
Zato su nam važna iskustva škola u kojima se provodi eksperimentalna reforma, poput V. gimnazije - vrhunske škole koja ove godine slavi 80. obljetnicu osnutka i koja dobro pokazuje koliko je, s jedne strane, važno uzimati nabolje od tradicije, ali joj ne robovati, te ući u sve promjene, rekla je Divjak.
Rekla je i da su radionice organzirane upravo zbog iskazanih stajališta učitelja i profesora u dosadašnjoj provedbi eksperimentalne reforme.
Divjak je najavila kako će iduće edukacije 'u živo' biti u svibnju i lipnju ove godine, a potom i savjetnički posjeti, te da već sada možemo govoriti o nekoliko tisuća edukacija 'u živo' diljem Hrvatske.
Eksperimentalne škole evaluiraju različite aspekte provedbe
Vezano uz opremljenost škola novim tehnologijama, ministrica je najavila da će u siječnju biti objavljeni rezultati koji se odnose na upotrebu različite opreme u školama što se odnosi na eksperimentalne udžbenike, ali i na drugu opremu u školama. Podsjetila je kako od samoga početka ističe da je digitalizacija nužna s obzirom da se govori o IV. industrijskoj revoluciji , ali i kao potpora dobroj metodici i pedagogiji u hrvatskim školama.
Smatra kako će ti podaci pridonijeti i svrsishodnom opremanju škola novim tehnologijama što znači da neće biti nikakva nametanja već će se sve provesti u skladu s evaluacijama u eksperimentalnim školama.
Na novinarsku konstataciju da je velika razlika u opremljenosti škola u Hrvatskoj, ministrica je odgovorila kako se u godinu i po dana ne može riješiti ono što nije rješavano desetljećima. S tim u vezi, podsjetila je i kako je u prosincu prošle godine Ministarstvo dostavilo školama više od 14 milijuna kuna upravo za opremanje kabineta za prirodoslovlje te istaknula da je i ove godine osiguran novac za dodatno opremanje škola kako bi se ujednačili uvjeti.
Najavila je kako će o tome razgovarati i s osnivačima škola.
Prisutan strah od promjene i potpune digitalizacije
Zrinka Pongrac Štimac profesorica je bilogije i kemije na V. gimnaziji, a uključena je i u mentorski tim za biologiju u sklopu "Škole za život". Objasnila je da je na radionicama kod dijela kolega vidljiv strah od promjene i novosti koje se uvode u škole, ali i istaknula kako s radionica odlaze s pozitivnim dojmovima.
Pongrac Štimac rekla je da je u prethodna tri dana bila na radionicama u Petrinji, Samobru i Kutini te da se sudionici vrlo pozitivno odredili prema tom iskustvu pa su, primjerice, rekli da im je sada jasna svrha virtulanih učionica, da više nemaju toliko zazora kada se traži da nešto uče od kuće te da im koristi profesionalno usavršavanje.
Potvrdno je odgovorila na novinarsku primjedbu kako se neki učitelji i nastavnici boje potpune digitalizacije, odnosno da će sve morati predavati posredstvom digitalnih alata. Napomenula je da kao profesor biologoje i kemije, može reći kako za to nema straha, jer im se sugerira da digitalnu tehnologiju koriste svrhovito i razumno, i to nije prioritet već alat koji služi isključivo za ostvarivanje ishoda učenja.
Ravnatelj dr. Tihomir Engelsfeld potvrdio je kako je V. gimnazija dobila dio potrebne opreme, objasnivši da svaka škola ima specifične probleme, pa je tako dio njihovih svakao vezan za staru zgradu, što nemaju dvoranu za tjelesni.
Smatra kako je najveći izazov uvijek početak, naglasivši da su ljudi najvažniji u reformskom procesu te je siguran da treba poboljšati materijalni položaj učitelja i profesora. Engelsfeld je istaknuo da se mnogi profesori žele dodatno obrazovati i u tome smislu za njega je važna što bolja i učinkovitija suradnja sa sveučilištem.
