Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak u subotu je na Sljemenu sudjelovala na završnim pripremama mentora za eksperimentalnu faze kurikularne reforme gdje je izrazila zadovoljstvo dosadašnjim rezultatima priprema za "Školu za život“.
Ovo je veliki eksperimentalni projekt - "Škola za život"- u kojemu sudjeluje 8.500 učenika, gotovo 2.000 učitelja i suradnika i 170 mentora, ali je samo uvod u frontalnu kurikularnu reformu za iduću godinu, izjavila je ministrica Divjak novinarima.
Treći rujna je za nas veliki dan, ali zadaća eksperimentalnoga programa nije da prođe savršeno, nego da omogući učiteljima da uđu sigurno u svoje učionice i da se otklone problemi koji će se javiti tijekom eksperimentalne provedbe kako bismo, istaknula je Divjak, bili potpuno spremni za provođenje fronatalne kurikularne reforme 2019.
"Svima učiteljima omogućeno je 137 dana edukacije, a informatičarima 200 dana, jer se oni, uz ovladavanje stručnim znanjima, moraju osloboditi i biti inovativni, kako bi omogućili učenicima da se pokrenu, budu radosni i motivirani za učenje, te da steknu kritičko mišljenje", istaknula je ministrica.
Objasnila je kako su ciljevi nastave u "Školi za život" - odmak od usredotočenosti na činjenice, a naglasak je na kritičkom mišljenju i rješavanju problema. Jer, dodala je, to je škola koja sprema i za profesionalni i za osobni život. Divjak je izvijestila da nema kašnjenja ni u jednom aspektu pripreme.
Ministrica Blaženka Divjak podsjetila je da se istovremeno uvodi obvezna informatika u sve pete i šeste razrede svih osnovnih škola u Hrvatskoj, te potpuno novi kurikulum informatike za sve osnovne i srednje škole.
"Za ta dva projekta osigurali smo oko 200 milijuna kuna, od toga 155 iz europskih fondova, ali dugoročno je važno da osiguravamo sredstva iz našega proračuna, pa smo za sljedeću godinu osigurali dodatnih 200 milijuna kuna u proračunu", rekla je.
Ministarstvo trenutačno vodi četiri velika projekta
Divjak je istaknula da Ministarstvo znanosti i obrazovanja trenutačno vodi ukupno četiri velika projekta. Osim navedenoga, tu je velika reforma strukovnog obrazovanja, za koju je sredinom srpnja utemeljeno 25 centara kompetentnosti, za koje je osigurana milijarda kuna iz europskih fondova, kako bi se izgradile nove škole i učionice, te educirali nastavnici i potpuno renovirali kurukulumi u smjeru suradnje škola s poslodavcima.
Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak najavila je i projekt koji se bavi novim načinom financiranja visokog obrazovanja, istaknuvši kako se, s tim u vezi, očekuje odluka Vlade. Riječ je o programskim ugovorima za sljedeće četiri godine ukupne vrijednost milijardu i 770 milijuna kuna. Ta će odluka omogućiti financiranje visokoga obrazovanja, koje je povećano, ali i stavlja veći naglasak da se od visokog obrazovanja traže konkretni izlazni rezultati kako u znanstvenim rezultatima tako i u odnosu na kompetencije studenata, istaknula je Divjak.
Ministrica je spomenula i četvrti veliki projekt Ministarstva, a to je znanstveno umrežavanje, za koji su za znanost u manje u od godinu dana ugovorene dvije milijarde kuna , što je, kako je rekla, 15 puta više u odnosu na prethodno razdoblje.
