Poručila je kako je to tek prvi korak u planiranoj sveobuhvatnoj transformaciji hrvatskog obrazovnog sustava koji ima za cilj provođenjem digitalne revolucije učenicima omogućiti usvajanje kompetencija koje će ih učiniti konkurentnima na tržištu rada.
"Škola mora biti za 21. stoljeće a ne za 19."
"Digitalno sazrijevanje obrazovnog sustava apsolutni je imperativ, jer naš obrazovni sustav nema vremena čekati, a naši učenici ne smiju biti taoci raznih interesnih skupina kojima odgovara da se ništa ne mijenja", rekla je ministrica prilikom obilaska Osnovne škole Julija Klovića u Zagrebu, zajedno s potpredsjednikom Vlade i ministrom graditeljstva i prostornog uređenja Predragom Štromarom.
Škola mora biti za 21. stoljeće a ne za 19.; učenicima se mora omogućiti najbolje, a u to se ubrajaju i tehnologija, i drugačiji pristup u nastavi, te motivirani nastavnici, napomenula je Divjak.
"Gotovo u svim predmetima možete naći primjere kako se koristi micro:bit, odnosno, mikroračunala općenito, i mislim da je to dobra prilika da se kod učenika razvije osjećaj da tehnologija ne služi samo zabavi već i učenju i rješavanju problema. A da bismo to mogli postići, prvi korak je edukacija nastavnika", rekla je.
Kako će učenici mikroračunala koristiti i kod kuće, iz toga će proizaći i digitalna transformacija i obitelji, a ne samo škole, napomenula je ministrica, a sve skupa neka je vrsta uvoda u sveobuhvatnu digitalnu transformaciju hrvatskog školskog sustava, koja obuhvaća i uvođenje informatike kao obaveznog predmeta u 5. i 6. razrede osnovne škole u školskoj godini 2018./19.
"Takve nam inicijative pomažu da na jednoj nacionalnoj razini dobijemo projekte koji će onda mobilizirati i motivirati i dati priliku i učiteljima i učenicima da dobiju kompetencije kakve imaju njihovi vršnjaci u Europi", poručila je Divjak.
Pixsell
"Materijalni status učitelja i nastavnika izuzetno je važan"
Edukacije su dio projekta ProMikro, zajedničkog projekta Ministarstva znanosti i obrazovanja (MZO), Instituta za razvoj i inovativnost mladih – IRIM i CARNet-a, a u skladu s ciljem Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije "Proširiti i unaprijediti primjenu informacijske i komunikacijske tehnologije u učenju i obrazovanju".
Poseban je naglasak projekta ProMikro uvođenje digitalne pismenosti i poticanja kreativnosti u djece razvojem algoritamskog načina razmišljanja i problemskog pristupa u različite nastavne predmete i izvannastavne aktivnosti uporabom mikroračunala. Ministrica je istaknula kako je riječ o velikom projektu koji se trenutno provodi u čak 83 posto svih hrvatskih osnovnih škola, mada je interes za sudjelovanje još i veći.
To je također primjer inicijative koja državni proračun ne košta puno, napomenula je Divjak, a čiji su rezultati i korist praktički nemjerljivi: iz državnoga se proračuna u projekt ulaže 4,8 milijuna kuna, čime se pokriva nabavka 45 tisuća micro:bitova za sve škole u Hrvatskoj.
"Materijalni status učitelja i nastavnika izuzetno je važan, a ono što je također važno je da im osiguramo dobre uvjete rada, sigurnost i status, i to tako da im se da prilika da se dodatno educiraju. Zadaća je države da to osigura", poručila je Divjak.
Projekt oko kojeg postoji plebiscitarno suglasje
Ministar Štromar istaknuo je kako je broj prijavljenih škola dokaz kako je riječ o dobrome projektu, oko kojega postoji gotovo plebiscitarno slaganje građana, odnosno, roditelja kako bi se djeca pripremila za tržište rada na kojemu će za nekoliko godina uvjeti biti bitno drugačiji nego danas.
Edukacije donira institut IRIM, koji je i inicijator projekta, CARNet omogućuje podršku i mrežnu infrastrukturu, a u projekt su uključeni i Hrvatska pošta, koja besplatno distribuira mikroračunala, te Hrvatska udruga poslodavaca (HUP), koja s preko 500 tisuća kuna pokriva trošak edukacije nastavnika.
Edukacije učitelja održavaju se između 4. i 18. listopada kroz ukupno 170 osnovnih radionica na 29 lokacija diljem Hrvatske i to za prijavljene nastavnike iz Matematike, Prirode, Tehničke kulture, ali i Glazbene kulture te Tjelesne i zdravstvene kulture. Za to je 2239 nastavnika u 746 škola diljem Hrvatske već dobilo mikroračunala BBC micro:bit.
12.09.2017., Zagreb - Druzenje clanova HNS-a i novinara povodom 100 dana rada Vlade u caffe baru Palainovka. Predrag Stromar; Blazenka Divjak Photo: Jurica Galoic/PIXSELL
Sve je proizašlo iz privatnog filantropskog projekta
Do sad je odrađeno 80 radionica na kojima se prijavljeni nastavnici upoznaju s načinima korištenja tehnologije, a nakon završetka uvodnih radionica slijede predmetne radionice, na kojima će nastavnici učiti kako ih koristiti u nastavi, odnosno, pojedinim predmetima unutar postojećeg kurikuluma.
U drugoj fazi projekta planirano je opremanje svih učenika 6. razreda osnovnih škola mikroračunalima te obrazovnim sadržajima za njihovu uporabu. Mikroračunala će biti u vlasništvu škola, koje će ih posuđivati učenicima na razdoblje od godine dana, odnosno tijekom 6. razreda. Škole će samostalno odlučivati o načinima uporabe mikroračunala u nastavnome procesu.
Rujana Bakić iz inicijatora projekta IRIM naglasila je da je to jedinstvena inicijativa u Hrvatskoj po tome što je proizašla iz privatnog filantropskog projekta započetog u obliku malih donacija za učitelje koji su bili zainteresirani za tehničku opremu, a koji je potom prerastao u ideju digitalnog opismenjivanja djece.
U projektu je jako puno dobre volje i želje da se stvari u hrvatskom školstvu promijene, u čemu je IRIM našao vrlo zahvalnog partnera i u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, rekla je Bakić, te izrazila zadovoljstvo velikim odazivom škola.