Kazu da je do sredstava moguce doci brzo, a procedura je jednostavna. Gradani Fondu trebaju predati ispunjeni Zahtjev, kopiju osobne iskaznice, predracun te tehnicke podatke koje ce dobiti kod prodavatelja vozila. Potom ce potpisati ugovor o sufinanciranju, koji ce im doci na adresu. Nakon kupnje vozila, Fondu ce dostaviti kopije racuna, dokaza o uplati te prometne dozvole. Isplata ce im uslijediti u roku 30 dana.
Visina poticaja ovisit ce o vrsti vozila i iznosi maksimalno 40 posto ukupne cijene vozila
Kao i u 2014. godini, i u 2015. visina poticaja ovisit ce o vrsti vozila i iznosi maksimalno 40 posto ukupne cijene vozila. Fizicke osobe mogu dobiti poticaj za jedno vozilo, koje moraju zadrzati u vlasnistvu barem godinu dana. Tvrtke i obrtnici mogu dobiti do 700.000 kuna te vozila moraju zadrzati u vlasnistvu minimalno tri godine. Sufinancira se kupnja novih vozila, koja mogu biti kupljena u bilo kojoj drzavi EU-a, ali trebaju biti registrirana u Hrvatskoj.
Za elektricna vozila visina poticaja je do 70.000 kuna, a za hibridna 'plug in' vozila do 50.000 kuna.
Novost je sto se ove godine poticaji daju i za kupnju elektricnih vozila s ugradenim sustavom za produzenje autonomije kretanja s emisijama CO2 do najvise 50 g CO2/km, a visina tih poticaja je do 50.000 kuna.
Do 30.000 kuna daje se poticaj za kupnju hibridnih vozila s emisijom do 90 g CO2/km, a od 7500 do 30.000 kuna daje se poticaj za kupnju elektricnih skutera, motocikala i cetverocikala.
Do 7500 kuna daje se poticaj za kupnju elektricnog motornog vozila s dva kotaca, radnog obujma motora manjeg ili jednakog 50 cm3, ili kod elektromotora najvece trajne nazivne snage manje ili jednake 4kW i brzine manje ili jednake 50 km/h - sto ukljucuje skutere, segway...
Do 10.000 kuna daje se poticaj za kupnju elektricnih motocikala konstrukcijske brzine preko 50 km/h, a do 15.000 kuna daje se poticaj za kupnju elektricnih lakih cetverocikala snage manje od 4kW.
Do 30.000 kuna daje se poticaj za kupnju elektricnih teskih cetverocikala snage do 15kW.
Fond za zastitu okolisa i energetsku ucinkovitost lani je gradanima i tvrtkama odobrio 15,5 milijuna kuna poticaja za nabavu energetski ucinkovitih vozila. U ugovorenom roku od 6 mjeseci odobrena sredstva iskoristena su za nabavu 340 vozila: 313 hibridnih, 24 elektricnih i tri plug in hibridna, sto je Fond sufinancirao sa 11,2 milijuna kuna.
Primarni cilj projekta "Vozimo ekonomicno" je smanjiti emisije staklenickih plinova
U Ministarstvu isticu kako je primarni cilj tog projekta pod nazivom "Vozimo ekonomicno" smanjiti emisije CO2 u prometu, odnosno ukupne emisije staklenickih plinova na razini drzave. Osobiti naglasak je na gradove u kojima je koncentracija cestovnog gradskog prometa najveca.
Sekundarni ciljevi, koji ujedno sluze i kao ekonomsko-ekoloski motivi gradanima i tvrtkama su smanjenje troskova odrzavanja vozila, smanjenje potrosnje fosilnih goriva te poticanje drustveno odgovornog poslovanja.
Sufinanciranjem nabave elektricnih i hibridnih vozila u Hrvatskoj, Ministarstvo planira postupno, ali direktno utjecati na smanjenje emisija stetnih plinova u prometu. S obzirom da su emisije iz prometa jedan od najznacajnijih izvora oneciscenja zraka i emisija staklenickih plinova, postizanjem tih ciljeva, kazu, utjecat ce se na povecanje kvalitete zraka te smanjenje ukupne emisije staklenickih plinova na razini drzave.
U Ministarstvu isticu i kako im je cilj potaknuti gradane i tvrtke da kod odluke o kupnji novog vozila, odaberu vozila koja manje zagaduju okolis.
Naglasavaju kako ce se struktura voznog parka u Hrvatskoj promijeniti u korist novijih, ucinkovitijih i ciscih vozila, s naprednijim tehnologijama koji u vecoj mjeri koriste obnovljive izvore energije. Transformirat ce se trzista vozila u Hrvatskoj – bit ce bolja ponuda elektricnih i hibridnih vozila sa smanjenom emisijom CO2. To je i jasan trend smanjenja emisija CO2 iz sektora prometa, odnosno ukupnih emisija CO2 u Hrvatskoj, a osvijestit ce i vaznost cistijeg transporta i svih prednosti takvih vozila te gradane motivirati za njihovu kupnju.
Tim projektom, kazu, povecat ce se broj elektricnih i hibridnih vozila u Hrvatskoj, kao i udio takvih vozila u ukupnom broju prodanih vozila. Trgovacka drustva i obrtnici prepoznat ce koristi koristenja cistijeg transporta, osobito za gradsku voznju, smanjit ce se troskovi prometnog sektora koji se odnose na oneciscenje zraka, zagusenja i emisiju buke. Mopedi i motocikli zauzimaju manje prostora, cime se otvara vise mjesta za pjesake i bicikliste, te se time, porucuje Ministarstvo, "stvara okruzje po mjeri covjeka, a ne automobila".
Zasto hibridna i elektricna vozila?
U Ministarstvu kazu da je takoder manje porezno opterecenje, smanjuje se zagadenost okolisa bukom, jer se procjenjuje da gotovo 20 posto stanovnika EU pati od buke cije se razine smatraju neprihvatljivima. Isto tako doprinose drustveno odgovornom poslovanju, odnosno odrzivom razvoju.
Projekt poticanja kupnje hibridnih i elektricnih vozila pokrenut je s ciljem poticanja cistijeg transporta u Hrvatskoj i smanjenja oneciscenja zraka. Uskladen je sa ciljevima iz Treceg Nacionalnog akcijskog plana energetske ucinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje od 2014. do 2016. godine.
U Ministarstvu isticu kako promet u ukupnoj energetskoj potrosnji ima udio od 30 posto, a u emisijama staklenickih plinova u Europskoj uniji od oko 25 posto, od cega 71,3 posto generira cestovni promet.
Sukladno EU ciljevima smanjenja emisije staklenickih plinova te oneciscenju zraka, posebice u gradovima, nuzno je, kazu u Ministarstvu, istaknuti vaznost cistijeg transporta, odnosno energetske ucinkovitosti u prometu te poticati koristenje ucinkovitijih vozila, koja u vecoj mjeri koriste obnovljive izvore energije, imaju smanjene emisije CO2 - odnosno elektricna vozila.
Prema podacima Energetskog instituta Hrvoje Pozar, emisije CO2 u ukupnom domacem prometu iznose oko 5,6 milijuna tona, od cega na cestovni promet otpada gotovo 3 milijuna tona.
U Hrvatskoj je danas registrirano vise od dva milijuna cestovnih vozila, od cega je gotovo 1,5 milijuna osobnih automobila. Postojeca osobna vozila u Hrvatskoj u prosjeku su starija od 11 godina i svako godisnje emitira oko tri tone CO2.
