Ministarstvo poljoprivrede organiziralo je jučer u Iloku, a danas u Slavonskom Brodu, radne skupove pod nazivom "Europa ulaže u ruralna područja" na koje su bili pozvani poljoprivrednici tih krajeva. Tim je povodom Ministarstvo pripremilo i domjenak , a skupovi su održani u velikim prostorima u kojima se inače organiziraju svadbe.
No odazvao se nije gotovo nitko. Telegram piše da je na skupi u Slavonskom Brodu bilo 11 osoba, dok ih je u Iloku bilo jedna desetak. U Iloku je jučer pripremljen domjenak za sto osoba, a zbog slabog osoba danas su u Iloku organizatori naručili hrane za upola manje ljudi.
Kako saznaje spomenuti portal, poljoprivrednici, zbog kojih se sve to radilo, za skup saznali tek dan ranije, odnosno u utorak. Gradska je uprava za skupove saznala tri dana prije.
"Neobično je vrijeme kada je sazvan skup, upravo sada kada seljaci na njivama imaju pune ruke posla koje nastoje obaviti u ovim posljednjim lijepim danima jeseni. Čudi me kako to ne znaju u Ministarstvu poljoprivrede", rekao je Telegramu jedan od pozvanih poljoprivrednika koji se nije odazvao regionalnoj radionici u Iloku jer je skupljao ljetinu s polja.
Jedna od tema zbog kojih su sazvani skupovi u Iloku i Slavonskom Brodu (samo dva od nekoliko regionalnih radionica koje su u planu) jest, među ostalim, donošenje strateškog dokumenta koji bi trebao definirati tko je to pravi, a tko novi poljoprivrednik u ruralnom prostoru. Prijedlog je da bi pravi poljoprivrednik mogao biti onaj upisan u registar poreznih obveznika, a takvih je poljoprivrednika samo 12 posto, ili koji imaju odgovarajuću vrijednost proizvodnje. Mladih poljoprivrednika, pak, imamo 13.000 i oni obrađuju 138.000 hektara.
Dosad je granica u izravnim plaćanjima bila 10 posto na prvih 20 hektara, a sad bi se mogla povećati na 15 ili čak 20 posto. Naime, hrvatski poljoprivredni sektor zaostaje za onim u Europskoj uniji što se tiče konkurentnosti, odnosno profitabilnosti, dok kod emisije stakleničkih plinova ostvarujemo bolje rezultate, odnosno manje zagađenje okoliša. Uz to, što se tiče generacijske obnove ruralnih područja, nosimo se s istim izazovima kao i druge zemlje članice Unije. Naš specifikum je da do 10.000 kuna i naniže, potporu prima gotovo 60.000 korisnika, koji imaju u prosjeku oko 2,5 hektara zemlje, a u planu je povećati iznos od 5.000 na 7.500 ili 10.000 kuna.
Sve su to naravno pitanja koja itekako zanimaju poljoprivrednike a njihovo bi mišljenje bilo važno za sastavljanje strateškog planiranja poljoprivredne politike u razdoblju od 2023. do 2027. godine. Ravnatelja Uprave za potpore u poljoprivredi i ruralnom razvoju u Ministarstvu poljoprivrede Gorana Lipavića, inače Iločanina s 15-godišnjim stažom u Ministarstvu poljoprivrede, organizatora radionica u Iloku i Slavonskom Brodu, Telegram je pitao je li tajming promašen. Kaže da neki od pozvanih nisu mogli doći zbog korone i samoizolacije, a neki su došli naknadno, oko 15 sati pa se s njima neformalno razgovaralo nakon završene radionice.
"Bilo je poljoprivrednika koji su namjeravali doći, ali čuli su na vremenskoj prognozi da će od peka kiša. Pa su zbog toga ostali na poljima, da završe poslove", objašnjava Lipavić koji je za spomenuti portal komentirao kako je interes za takve skupe općenito malen.