Ministarstvo poljoprivrede nedavno je osnovalo posebnu Radnu skupinu s ciljem ispitivanja svih okolnosti poljoprivredne proizvodne na državnim zemljištima u zakupu. Naime, sve su češće indicije da se poljoprivrednici ne drže odredbi ugovora o zakonu. Iz Ministarstva su potvrdili osnivanje Radne skupine, ali nisu otkrili detalje i konkretne razloge za taj potez.
No, prema informacijama Jutarnjeg, ugovore o zakupu najčešće krše oni koji su od države zakupili između 50 i 1000 hektara zemlje, s time da najviše sumnje pada na stočare. Neki od njih, naime, umjesto uzgoja stoke, uzgajaju ratarske kulture, čime krše ugovor, ali i nanose štetu državi zbog oskudnog stočnog fonda, ali i isplate poticaja za ratarstvo koji im ne pripadaju.
"Redovni inspekcijski nadzor i državna revizija nisu pokazali nezakonitosti, no kada se usporede brojke gospodarske aktivnosti i količine zemlje koju pojedini proizvođači imaju, jasno je da nešto ne štima, odnosno da se na tim gospodarstvima i na toj zemlji ne radi ono što bi se prema ugovoru trebalo raditi", potvrdio je izvor upućen u problematiku, koja je postala očita tijekom pripreme Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, za koje je već završilo javno savjetovanje.
Stroge kontrole
No, ljude u Ministarstvu je analiza podataka dovela samo do indicija, ali ne i do konkretnih dokaza. Cilj rada Radne skupine, doznaje se, neće biti u pojedinačnom gonjenju poljoprivrednika, već u dovođenju stvari u red, odnosno pod slovo ugovora. Prekršitelji tako mogu očekivati raskid ugovora.
O tome će odlučivati članovi Radne skupine iz Uprave za poljoprivredno zemljište, Uprave za financijske poslove i javnu nabavu, Samostalne službe za unutarnju reviziju, resornog ministarstva te HAPIH-a, kojima je zadatak u sklopu istrage provesti kontrolu gospodarskih programa i odgovarajućeg raspolaganja za sve zakupnike s više od 50 hektara u zakupu, pripremiti tablicu korisnika, predviđenih kultura iz gospodarskog programa ili ugovora, utvrđeno stanje kultura i proizvodnje te ocjenu odgovarajućeg raspolaganja.
Uz to će morati obaviti i inspekcijske nadzore te provjeru financijskih podataka o prometu, koju će usporediti s gospodarskim programima. Detaljno će ispitati i učinkovitost raspolaganja poljoprivrednim zemljištem, površinu, pravne podlogu, ekonomske vrijednosti, naplatu zakupnine te ocijeniti propisnost sadržaja izvješća o ispunjenju ciljeva gospodarskog programa. Ipak, ministrica Marija Vučković neće u konačnu proceduru pustiti prijedlog izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu, dok se situacija na terenu ne raščisti.
"Radna skupina je odmah po osnivanju započela s radom, sa zadatkom da u kratkom roku napravi pregled stanja na terenu i prijedloga za unapređenje raspolaganja poljoprivrednim i šumskim zemljištem u vlasništvu RH, kao i da pomno analizira sve primjedbe pristigle u postupku e-savjetovanja za Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu", poručili su iz Ministarstva poljoprivrede.
Problematično ukidanje agencije
Na ovaj problem godinama ukazuju vlasnici OPG-ova, čelnici njihovih udruga i drugi poljoprivredni proizvođači. Djelomičan uzrok takve situacije je i ukidanje Agencije za državno poljoprivredno zemljište, čiji su posao preuzeli gradovi i općine. Najčešći zahtjev na javnom savjetovanju bio je da se raspolaganje državnim zemljištem ponovno vrati pod okrilje Agencije, odnosno da se oduzme lokalnim šerifima koji "otvaraju vrata pogodovanju biračkom tijelu i korupciji".
"Nebrojeno smo puta ukazivali na činjenicu da se brojni ugovori o zakupu ne poštuju. Država je u jednom trenutku, shvativši da nam nedostaje stoke, odlučila povećati stočni fond te se išlo u pojačanu dodjelu zemlje stočarima, koji su imali prednost pri dodjeli državne zemlje u zakup. No, realno se događalo da proizvođači koji su temeljem toga dobili zemlju u zakup ili nisu imali stoku, ili su je prodali, ili je nisu nabavili u roku u kojem su trebali, nego su se bavili isključivo ratarstvom i temeljem toga ostvarivali poticaje koji im ne pripadaju. Država je tu prevarena i zbog činjenice da se nije povećao stočni fond, što je bio osnovni motiv da im se dodijeli zemljište. Prevareni su i drugi poljoprivrednici koji su time ostali bez potrebne zemlje. Osim toga, velik problem je i što su se pojedine velike tvrtke od 2015. javljale da imaju primjerice 2000 grla stoke, a nemaju nijedan hektar zemljišta, što je samo po sebi bilo nelogično, jer kako ćeš imati stoku bez zemlje, a oni su zapravo prebacivali stoku na novoosnovane tvrtke ili su prebacivali stoku s jedne tvrtke na drugu, pa je ispalo kao da nemaju zemljište i dobili smo 'stočare bezemljaše'. Država im je tada dodijelila zemlju, a to se nije smjelo dogoditi. Smatram da se i to treba raščistiti", istaknuo je Jurica Jašinski, tajnik Udruge OPG-a Hrvatske Život.
