Dugovi u zdravstvu neprestano bujaju i još nijedan resorni ministar nije uspio izaći na kraj s time, piše Slobodna Dalmacija.
U Jugoslaviji se izdvajalo 400 dolara, a danas 750 eura
Prethodni ministar zdravstva Darijo Nakić pokušao je problem donekle sanirati povećanjem cijene dopunskog zdravstvenog osiguranja, ali je naišao na silan otpor građana.
Neki će upozoriti na podatak da građani Hrvatske danas za zdravstvo izdvajaju skoro dvostruko više nego što se izdvajalo u bivšoj Jugoslaviji. Tada se za zdravstvo godišnje po stanovniku izdvajalo oko 400 američkih dolara, što bi danas bilo oko 370 eura, a danas se - u uvjetima kada se znatno više koriste suvremeni uređaji i oprema koji dodatno poskupljuju preglede - po glavi stanovnika izdvaja oko 750 eura godišnje.
Slobodna Dalmacija iznosi za usporedbu primjer SAD gdje se prije tridesetak godina po glavi stanovnika za zdravstvo davalo 1.000 američkih dolara, a danas je taj iznos čak osam tisuća dolara.
PIXSELL
Za zdravstvo manje izdvajaju samo tri zemlje
U Hrvatskoj se, iznosi dalje statističke usporedbe Slobodna Dalmacija, godišnje troši 750 eura za zdravstvenu skrb po glavi stanovnika, dok je u Sloveniji taj iznos 1.500 eura, u Češkoj oko 1.100 eura, u Slovačkoj 970 eura, a u najrazvijenijim europskim zemljama od 4.000 pa sve do šest-sedam tisuća eura. Manje od Hrvatske izdvajaju samo Bugarska, Poljska i Rumunjska.
Usto je Hrvatska jedina država koja s rastom BDP-a ne povećava izdvajanja u zdravstvu, dok istodobno medicinska oprema, lijekovi i materijali godišnje poskupljuju i do osam posto. Stoga je jasno da sustav nije održiv te da ni sanacija duga koji je 2012. godine premašivao 11 milijardi kuna, s upumpanih 6,5 milijardi kuna, nije spasila sustav.
"Ako želimo kvalitetu, moramo je i platiti"
Ministar zdravstva Milan Kujundžić najavljuje otvaranje ove teme u Hrvatskom saboru.
"S izdvajanjem od 750 eura godišnje po glavi stanovnika ne možemo održati dostupnost i kvalitetu zdravstvenog sustava kakav je danas. Dakle, ako želimo kvalitetu, morat ćemo pronaći način da tu kvalitetu i platimo, odnosno da je imamo, ali da to ne osjeti sirotinja, nego da se zdravstvo financira iz onih izvora gdje ima prostora za financiranje. Jedan od mogućih modela će biti i onaj koji su u svojoj zemlji primijenili i Slovenci, koji su svoj sustav dopunskog osiguranja "pretvorili" u osnovno osiguranje", kaže ministar Kujundžić napominjući kako postojeći sustav ne može opstati te da će tražiti najbolje rješenje u interesu građana.
