Naime, ministar Jovanović je na sjednici Vlade kazao kako bi Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti trebala preispitati svoju dobnu strukturu, "budući da je starost akademika u prosjeku 75,5 godina", čime je aktualizirao već spominjano pitanje o dobi akademika - spominjano najčešće u sklopu ocjena da je naša Akademija premalo prisutna u aktualnim društvenim previranjima.
Kako su ovu izjavu doživjeli u HAZU, istražili su novinari Vjesnika. Dok se jedni previše ne uzbuđuju oko ministrove izjave, Ivana Aralicu to je prilično razljutilo.
'Neka Sabor preispita svoju dobnu strukturu'
"Ja očekujem da će gospodin Jovanović za vrijeme svoga ministarskog mandata valjati i gore gluposti od ove jer smo to od njega navikli za vrijeme njegova rada u Hrvatskom saboru. Što se tiče ove gluposti rekao bih da je HAZU tip akademije koji i ne može imati akademike mlađe nego ih ima sada, jer se akademikom postaje tek nakon dokazanog umjetničkog i znanstvenog rada pa članstvo u Akademiji ima oblik priznanja za već učinjeno, a ne pružanje platforme za nova znanstvena i umjetnička dostignuća. Kad bi bila drugačije ustrojena, onda bi bilo drugačije, a kada je ovako ustrojena, može biti samo kakva jest i po mom sudu najbolja je moguća brana ovakvim tipovima kao što je novi ministar Jovanović", kazao je Aralica.
Nedjeljku Fabriu takve su primjedbe shvatljive, ali osobno činjenicu da u Akademiju ulaze ljudi malo više životne dobi ne smatra osobito negativnom. Akademik Ante Stamać smatra pak da se na Jovanovićevu izjavu nema što komentirati, ali poručuje Saboru neka on preispita svoju dobnu strukturu.
"Nikad niti jedan ministar nije određivao tko će ući u Akademiju, pa tako ne treba posebno ozbiljno shvaćati takve izjave. Za svaki narod je velika sreća da ima pametne ljude, jednako tako i mlade i stare. No, pamet se stječe radom, ali i godinama. Nikada u Akademiji nikomu nije bilo stalo da nekoga spriječi da postane članom zbog njegovih godina, isključivo zbog zasluga. Jer riječ je o skupini ljudi, najboljih stručnjaka u određenom području, koja izabire nekoga tko će biti njima ravan. U Akademiju ulaze oni za koje akademici daju glas. Ja osobno bih bio najsretniji da smo svi mi u Akademiji puno mlađi i puno sposobniji za rad", komentirao je akademik Josip Bratulić.
'Godine ne bi trebale biti najvažniji kriterij'
Akademik Krešimir Nemec napominje da HAZU zaista jest jedna od najstarijih akademija u Europi, te dodaje da godine ne bi trebale biti najvažniji kriterij kada se govori o takvim stvarima. "U tom smislu sve je relativno, jer, primjerice, neki slikari su najveća djela napravili izuzetno kasno u svome životu, dok su drugi najbolje stvari napravili veoma rano. U svakom slučaju ne može se takvim paušalnim ocjenama poput toga tko ima koliko godina odrediti tko bi trebao biti članom Akademije", kazao je nemec.
Književnici Sibili Petlevski najvažnije je pitanje kriterij ulaska u HAZU. "Ne može se danas Akademiji zamjeriti neaktivnost, u posljednje vrijeme imaju sve više djelatnosti. Dapače, mogla bih ih i pohvaliti. Neuralgična točka je kriteriji primanja u članstvo HAZU-a, koji su neujednačeni. Stoga nije potrebno raspravljati o starosti akademika, oni su svugdje u svijetu - mudri starci. Akademija mora biti otvorena spram ljudi koji su se svojim opusima dokazali", kazala je Petlevski.
Kako god bilo, unatoč kritikama ministra Jovanovića i javnosti, teško je očekivati neke veće promjene kako u radu Akademije, tako i što se tiče same strukture njezina članstva, budući da o svim promjenama unutar ove institucije odlučuju sami njezini članovi.
