Agencija UN-a za hranu izvijestila je kako su cijene hrane u kolovozu naglo porasle, potaknute snažnim poskupljenjem šećera, biljnih ulja i nekih žitarica. Ističu da su u odnosu na prošlogodišnji kolovoz cijene više 30 posto.
Najviše je poskupio šećer, gotovo 10 posto u odnosu na srpanj. Snažno su porasle i cijene biljnih ulja, 6 cijelih 7 posto. 8,8 posto poskupjela je pšenica zbog očekivanja slabije žetve kod nekih većih izvoznika.U gotovo istom je postotku poskupio ječam.
Meso je u kolovozu tek blago poskupjelo, dok su cijene mlijeka i mliječnih proizvoda gotovo nepromijenjene u odnosu na srpanj.
Gost RTL-a Danas je ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić koji je otkrio što Vlada može učiniti da olakša građanima udar na džepove, ali je govorio i o drugim aktualnim temama.
Hrana u godinu dana poskupjela je i do 30 posto. Voće, povrće, meso, šećer, ulje, žitarice... Je li to baš opravdano globalnim kretanjima, ili trgovci stvaraju ekstra zaradu?
Ove postotke treba shvatiti uvjetno s obzirom na činjenicu da imamo i službene podatke, da je inflacija u RH kao što znate u protekloj godini 2,8 posto. Neovisno o tome, na globalnoj razini, sve su veći poremećaji, i zbog klimatskih promjena o kojima jako puno govorimo u posljednje vrijeme i kojih smo svi svjesni kao društvo, ali i da se na različitim tržištima pojavljuje sve veći broj špekulanata koji cijenama, odnosno, količinama određenih roba uvjetuju povećanja njihovih cijena. Nažalost, COVID koji nas je pogodio globalno, uvjetovao i prekid i poremećaj globalnih dobavnih lanaca...sve je to utjecalo na negativan trend. Ne bih išao s nekim radikalnim kvalifikacijama, međutim treba imati na umu činjenicu da oni koji idu za profitom u uvjetima u kojima je puno odgovornih u pravilu traže mjesto pod suncem i u pravilu pokušavaju nešto zaraditi.
Kako obuzdati daljnja poskupljenja hrane, postoji li tu mogućnost neke državne intervencije, dodatnog snižavanja PDV-a na hranu?
Kao što znate, mi 2021. kao godinu izlaska iz krize koristimo da prije svega uravnotežimo državne financije i u tom kontekstu ova godina nije za promišljanje o smanjenju poreza na dodanu vrijednost u ovoj kategoriji proizvoda. Međutim, vrijeme koje dolazi, naravno nakon što doživimo 2022. i postignemo povoljne ekonomske rezultate, vrijeme je u kojem se može razmišljati o dodatnom poreznom rasterećenju, pet šest valova poreznog rasterećenja dosada su išli u smjeru i smanjenja poreza na dohodak i na dobit za najveći dio firmi. Porez na dodanu vrijednost za hranu je nešto što se može razmatrati i za 2023. vjerojatno.
Na svjetskom tržištu poskupio je i građevinski materijal.. aluminij, čelik, željezo, drvo... sve za 30 - 50 posto. To se događa u trenutku dok država treba provesti obnovu od potresa. Imate li tu neko rješenje za domaće građevinare, a posljedično i za stanovnike čije se kuće obnavljaju?
Porast cijena materijala je nešto što nas puno više brine. Od poremećaja koje sam već spomenuo u globalnim lancima, ali i činjenicu da neki od svjetskih proizvođača ne reagiraju kako su reagirali. Ono što nam ostaje u RH kao mogućnost je pozivanje na određene članke zakona o javnoj nabavi. Oni daju mogućnost korekcija cijena, ali odgovornost u ovom konkretnom slučaju je na javnim naručiteljima i firmama koje izvode radove da dokažu, odnosno da u međusobnim razgovorima iskomuniciraju povećanje koje je utjecalo na rast troškova izrade pojedinih projekata. Mi pratimo situaciju, ako dođe do potrebe da i Vlada reagira uputom prema javnim naručiteljima, poduzet ćemo daljnje korake.
Premijer kaže da će sastanak s bankama oko novog zakona o potrosačkom kreditiranju biti u srijedu...Jučer šef udruge banaka Adrović za RTL unaprijed upozorava da taj zakon ''neće pomoći ljudima s minusima do 5000 kuna''. Što s tim ljudima, hoćete li to dopustiti?
Dakle, imamo s jedne strane prešutne minuse koji su, kako smo shvatili, zona za koju mnogi nisu znali, a efektivne kamatne stope po njima su znatno veće od ove po dopuštenim minusima. Premijer je bio jasan, mi ćemo upotrijebiti sve instrumente da prije svega ovu anomaliju u sustavu razriješimo, a s druge strane da to učinimo tako da se našim klijentima ni na koji način ne naškodi. Varijanta u kojoj se ljude dovodi pred gotov čin jednostavno ne dolazi u obzir.
