U srijedu je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u govoru o stanju Unije rekao da Hrvatska treba biti primljena u Schengen, prostor bez unutarnjih graničnih kontrola, čim ispuni uvjete.
Važan politički signal iz Bruxellesa
"Mi pozdravljamo taj važan politički signal, koji do sada nije bio tako javno i precizno izrečen od predsjednika Europske komisije. Hrvatska u odgovarajućim institucijama radi sve na tome, a ministarstvo unutarnjih poslova je najviše angažirano u ispunjavanju tehničkih kriterija. Ja sam danas u raspravi pozdravio tu odluku i rekao da će Hrvatska u narednom razdoblju ispuniti sve nedostatke kojih je možebitno bilo i dogodine biti spremna u tehničkom smislu prezentirati svoju spremnost u zaštiti vanjskih granica EU-a", rekao je Božinović koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku ministara unutarnjih poslova članica EU-a.
Istaknuo je da se sada vodi intenzivna komunikacija s Europskom komisijom te najavio da početkom listopada očekuje povjerenika za unutarnje poslove i migracije Dimitrisa Avramopoulosa u Zagrebu.
"Na tom sastanku vidjet ćemo kakav će biti vremenski raspored za naredne aktivnosti na tom planu. Ministrica vanjskih i europskih poslova jučer je rekla da je 2019. realna za ulazak u Schengenski prostor i ja se s tim slažem", rekao je Božinović.
Podrška Junckera važnija od prijetnji blokadom
Na pitanje očekuje li prepreke na putu ulaska u schengenski prostor, s obzirom na najave blokade iz Slovenije, i nakon što se ispune tehnički uvjeti, što su iskusile Bugarska i Rumunjska, Božinović je rekao da je u slučaju Hrvatska posrijedi nova činjenica, a to je vrlo jasna potpora predsjednika Europske komisije.
"Ovdje je nova činjenica vrlo jasna podrška koju je jučer izrekao predsjednik Komisije, dakle s najviše razine EU-a. Mislim da je to jasan odgovor svima i poruka svima koji bi možda zbog parcijalnih interesa dovodili u pitanje ono što je ključni i zajednički interes, a to je zaštita vanjskih granica i osiguranje reda, mira i sigurnosti europskim građanima", rekao je.
Bugarska i Rumunjska, koje su u EU ušle 2007., još uvijek su pod posebnim monitoringom Europske komisije u području pravosuđa i unutarnjih poslova. Neke zemlje, poput Njemačke i Nizozemske smatraju da ulazak u Schengen nije puko tehničko pitanje, nego je povezano s vladavinom prava i stoga ne žele dati zeleno svjetlo Bugarskoj i Rumunjskoj iako već šest godina imaju potvrdu Komisije da ispunjavaju sve tehničke kriterije.
Razgovarali o terorizmu i migracijskim izazovom
Glavne teme sastanka ministara unutarnjih poslova članica EU-a bile su borba protiv terorizma i suočavanje s migracijskim izazovom.
"Hrvatska je u oba segmenta vrlo aktivna", rekao je Božinović.
Na sastanku se razgovoralo i o stvaranju digitalne platforme slijedom ideje koju je u svom govoru iznio predsjednik Komisije Juncker.
"Mislimo da se radi o jednoj inicijativi koja je usmjerena prije svega na borbu protiv svih radikalizama i terorističkih organizacija koje koriste društve mreže i druge platforme kako bi dovele do destablizacije ili napada na civilne žrtve i objekte", rekao je Božinović.
