Danas je Europski parlament usvojio rezoluciju prema kojoj je Hrvatska spremna za ulazak u objedinjeni prostor EU-a, ali imao je i prigovor zbog kršenja ljudskih prava. O mogućem roku ulaska u šengenski prostor za RTL Danas govorio je ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović. Kao i premijer Andrej Plenković, on smatra da je 2022. godina najrealniji rok.
'Mala smo država, ali imamo najdulju kopnenu granicu u EU-u'
"Iza ovih ocjena i današnjeg usvajanja rezolucije Europskog parlamenta ogroman je posao, prije svega policije, ali i drugih službi koje su u posljednjih nekoliko godina radile, ne samo na ispunjavanju uvjeta, nego i ukazivale na specifičnost Hrvatske situacije. Mi smo mala država, ali imamo najdulju vanjsku kopnenu granicu EU-a. To pred nas stavlja zadatak kako to sve pokriti, tih 1300 i nešto kilometara. Međutim, pokazali smo da možemo, jer imamo sjajne ljude", kazao je Božinović.
Na opasku da su europarlamentarci zabrinuti zbog izvještaja o kršenju ljudskih prava na hrvatskim granicama, Božinović je kazao da se mnoge od tvrdnji o nasilju nisu mogle dokazati.
Ne kažem da nije bilo individualnih slučajeva. Međutim, policija je uvijek reagirala, istraživala, išla tragom svih tih optužbi. Neke smo potvrdili, neki ljudi su sankcionirani, neki ljudi, njih nekoliko je ostalo i bez posla, dobilo kaznenu prijavu, odgovorio je ministar.
'U BiH uz granicu su samo migranti koji žele ilegalno ući'
Dodao je da su i neke druge zemlje, koje se nalaze na vanjskoj granici EU, spomenute u istom kontekstu.
"Uzmimo primjer Bosne i Hercegovine. Tamo se uz granicu smještaju migranti sa samo jednom svrhom - da ilegalno uđu. A ti su centri samo par kilometara zračne linije od graničnog prijelaza. Tamo nitko ne dolazi jer zna da ne ispunjava uvjete. To je jedna situacija koju Europa prepoznaje i s novim strateškim dokumentima probati pokušati naći rješenje i za to. Migranti su pitanje s kojim će živjeti i sljedeće generacije, jer oni glavni uzroci migracija, a to su ekonomski, socijalni, ratni, klimatske promjene, uvijek će poticati ljude. Evo, imate ovo što se sad događa u Afganistanu, povlačenje Amerikanaca, ogroman broj ljudi već napušta u Afganistan. I gdje će? U Europu", ustvrdio je Božinović u RTL-u Danas.
Što se tiče kadrovskih kapaciteta policije za ulazak u Schengen, Božinović je rekao da Hrvatska ima dovoljno policajaca.
"Mi smo danas negdje na 6580 graničnih policajaca. Dakle, u ukupnom broju policijskih službenica i službenika, najviše ih radi granicu, što je normalno. Samo jedna ili dvije županije nisu uz granicu. Kad uđemo u Schengen, onda će ove sjeverne malo odahnuti, onda ćemo i te ljude povući na granicu prema državama koje nisu članice i dodatno ojačati granicu", rekao je.
'Morali smo ispuniti 218 vrlo konkretnih uvjeta'
Dodao je da je Hrvatska prošla kroz najstroži evaluacijski postupak ulaska u Schengen.
"Nas su izrešetali i pitanjima i ophodnjama tih evaluacijskih timova. Morali smo ispuniti 218 vrlo konkretnih uvjeta, tako da je Hrvatska u ovom trenutku u samom vrhu zaštite vanjske granice", kazao je Božinović.
Govoreći o koristima ulaska u prostor Schengena, Božinović je naglasio onaj gospodarski, odnosno turistički.
"Ne moramo puno objašnjavati ako netko sjedne u svoj auto u Münchenu i bez ikakve formalnosti dođe do destinacije na Jadranu. Naravno, ova situacija malo mijenja stvari, ali to će proći jednog dana. Nadamo se. I vratit ćemo se Schengenu kakav je bio i sve ovo što se danas radi je zapravo priprema za postpandemijski Schengen", zaključio je ministar unutarnjih poslova.
