Hrvatska je ove godine uspjela povući 5,3 milijarde kuna iz europskih fondova manje nego što je planirala. Pokazao je to rebalans državnog proračuna koji je kroz prošlih desetak dana raspravljen na Vladi i u Saboru, piše u ponedjeljak Večernji list.
Ono što u novom planu državnih troškova pritom posebno bode u oči je smanjenje rashoda za obnovu nakon potresa u Zagrebu i Petrinji te prebacivanje u sljedeću godinu većine novca iz Europskog fonda solidarnosti namijenjenog obnovi javnih zgrada i infrastrukture.
'Dio tog novca ćemo morati vratiti'
Radi se o fondu za koji smo tražili odgodu trošenja i dobili je, no kako smo do sada uspjeli potrošiti svega 20-ak posto od dodijeljenih 7,5 milijardi kuna, pitanje je što će od svega biti do zadnjeg roka u lipnju iduće godine. Da ćemo dio tog novca morati vratiti, jasno je kao dan, a pitanje je jedino s koliko će se nula pisati taj povrat. No, nije obnova jedino područje na kojem se kasni s povlačenjem.
Kako doista stoje stvari s pojedinim programima i projektima, zorno pokazuje tablica pod nazivom “Analitički prikaz izmjena i dopuna podprojekata planiranih unutar proračunskih aktivnosti koji se financiraju iz sredstava EU”, priložena uz rebalans. Za sam prikaz stanja Vlada i Marko Primorac, novi ministar financija, svakako zaslužuju pohvalu, budući da se radi o rijetko viđenom iskoraku u transparentnosti i nadamo se da će on postati standard. No, sami podaci koje tablica donosi ne nude previše razloga za optimizam.
Kašnjenje u provedbi
Prije svega, iz nje je vidljivo kašnjenje u provedbi projekata koji su trebali biti provedeni u okviru prošle financijske perspektive, dakle u sklopu europskog proračuna za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Pritom nije posebna novost da će kašnjenja biti, na to se upozoravalo godinama, a po posljednjem izvješću na koje nas je upozorio i Europski revizorski sud, Hrvatskoj je na kraju 2021. godine ostao najveći udio novca koji mora iskoristiti do kraja 2023., čak 46 posto.
A tim sredstvima trebali smo, među ostalim, financirati velike infrastrukturne projekte kakvi su, primjerice, izgradnja infrastrukture za superbrzi internet ili gradnja nasipa uz Kupu. U rebalansu, međutim, stoji kako će se od gotovo 128 milijuna kuna planiranih za razvoj infrastrukture širokopojasne mreže sljedeće generacije, do kraja godine potrošiti manje od 24 milijuna.
Što se tiče gradnje protupoplavnih nasipa, na poziciji “Projekti obrane od poplava” bilježi se smanjenje rashoda s 216,5 na 157,9 milijuna kuna, a Hrvatske vode istodobno izmjenom svog financijskog plana navode da prva faza gradnje nasipa na karlovačkom području kaska zbog povećanih cijena goriva i građevinskog materijala.
