Predsjednik Republike Zoran Milanović u ponedjeljak je u New Yorku bio gost sveučilišta Columbia gdje su mu u sklopu programa "World leaders forum" studenti postavljali pitanja, koja su se većinom odnosila na političke odnose u Europskoj uniji i u regiji. Milanović je i pred studentima ponovio da se uspjeh članstva Hrvatske u EU mjeri samo izvlačenjem novca iz europskih fondova, piše Večernji list.
Kazao je i kako se 2016. zapitao kakva je sudbina Unije nakon što je Velika Britanija odlučila napustiti je. Dodao je kako ne vjeruje da će ijedna članica, pa ni Poljska, krenuti stopama Velike Britanije.
'Srbija nema snažnu namjeru ući u EU'
Govoreći o odnosima u regiji, Milanović je kazao kako je jedna od najvećih prepreka u tim odnosima to što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić "bio jedan od najistaknutijih ratnih huškača 90-ih". Kazao je kako smatra da Srbija nema snažnu namjeru ući u EU, za razliku od Sjeverne Makedonije i Albanije. No, s 33 otvorena pregovaračka poglavlja najbliža ulasku u EU je Crna Gora, kazao je.
"Tržišno natjecanje, otvorila je krajem lipnja prošle godine. U devet godina pristupnih pregovora s Unijom privremeno je zatvorila tri poglavlja. Sjeverna Makedonija dobila je status kandidatkinje EU-a 2005., godinu i pol dana nakon Hrvatske, a Hrvatska je već osam godina članica EU-a. BiH i Kosovo su potencijalni kandidati", kazao je Milanović.
Osvrćući se na situaciju u Afganistanu, Milanović je kazao kako su se hrvatski vojnici u sklopu NATO-saveza trebali otamo povući još prije deset godina, nakon ubojstva šefa al-Kaide Osame bin Ladena.
'Ne bih rekao da su starije generacije konzervativne'
Potom su studenti postavljali pitanja hrvatskom predsjedniku. Jednu studenticu socijalnog rada zanimalo je kako kao predsjednik pridonosi međuresornoj suradnji u Vladi i komunikaciji izvršne vlasti s građanima. Milanović joj je odgovorio da se time više ne bavi jer prema hrvatskom Ustavu predsjednik nema jake izvršne ovlasti kao Vlada.
"Zadatak svake vlasti je da jasno komunicira legislativne okvire javnosti. Nekad je to u Hrvatskoj izgledalo drugačije, ali stvari su se promijenile onog trenutka kad smo prihvatili stečevinu EU", kazao je Milanović.
Student iz Dubrovnika, koji se predstavio kao Luka, Milanoviću je postavio pitanje bipolarizacija u hrvatskom društvu pri čemu su starije generacije istraumatizirane Domovinskim ratom i mahom konzervativne.
"Luka ti kažeš da su starije generacije konzervativne. Ja se s tim ne bih složio. Kad sam bio u svom političkom aktivizmu bio sam okružen ljudima u srednjim godinama i tada smo imali socijaldemokratska načela", kazao je dodavši kako postoji razlika u shvaćanju konzervativizma u Hrvatskoj i u SAD-u.
'U Sarajevu tri entiteta praktički ne postoje'
Jednog studenta političkih znanosti zanimalo je što Milanović misli o inicijativi Otvorenog Balkana koju predvode Albanija, Srbija i Sjeverna Makedonija.
"Ne vidim u tome ništa sporno. Ne želim biti ciničan ali Beograd je do sada predvodio mnoge inicijative. Vidjet ćemo tko od toga ima koristi i kako će se situacija razvijati", odgovorio je.
A jednog studenta zanimalo je kako će Hrvatska riješiti problem s BiH oko Pelješkog mosta.
"Problem u BiH postoji već duže vrijeme, a u Sarajevu tri entiteta praktički ne postoje već državu predstavljaju Bošnjaci. Mi smo s Pelješkim mostom ostvarili stoljetni san naših građana i spojili teritorij, a iznimno mi je drago što je to prepoznao i Bruxelles", kazao je hrvatski predsjednik.
