Premijer Zoran Milanović u srijedu je na sjednici Vlade ocijenio kako je interpelacija 21 saborskog zastupnika o ulozi Vlade u postupku pregovora Europske unije i SAD-a o sklapanju Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) pogrešna tema jer pregovori, koji su u interesu Hrvatske, sadrže brojne osigurače koji omogućavaju nadgledanje tog procesa.
"Razumijem da se netko želi dopasti politički, ali mislim da je ovo potpuno pogrešna tema", kazao je Milanović u odgovoru na interpelaciju naglasivši da u pregovorima postoji 'cijeli niz osigurača koji omogućavaju nadgledanje iz mjeseca u mjesec'.
Premijer dodaje da je Hrvatska mala država koja jedino može prosperirati 'uz otvorenost, vanjsku trgovinu', a u postupku pregovora, naglašava, vodit će se računa o svim bitnim pitanjima, kao što je primjerice upotreba genetski modificiranih organizama (GMO).
"Zato pozivam, ne na razum, nego na to da gledamo koji je hrvatski interes, a pregovore ćemo nadgledati detaljno, iz mjeseca u mjesec", ponovio je.
U odgovoru na interpelaciju 21 saborskog zastupnika Vlada ističe da snažno podržava pregovore za sklapanje TTIP-a jer se radi o konkretnoj prilici da EU i SAD stvore najveći prostor slobodne trgovine na svijetu.
Naglašava i da je pokrenula proces izrade studije utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, društvene odnose (rad, zdravstvo, obrazovanje i druge javne usluge) i zaštitu okoliša nakon čije će izrade biti provedena široka javna rasprava o pregovorima.
Potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić pritom ističe da studija ne može biti precizna jer, objašanjava, još nisu jasni svi parametri ugovora.
"Načelno, ugovori o slobodnoj trgovini su podloga za rast svakog gospodarstva. Primjerice, Hrvatska je od ulaska povećala izvoz za 9 posto, te je stoga TTIP u našem interesu, ali konkretni utjecaji će se moći mjeriti tek kad se bude znao konačni ishod pregovora", dodala je.
Odgovara i na navod iz interpelacije da Vlada nije zauzela jasno stajalište o tome radi li se u slučaju TTIP-a o tzv. mješovitom ugovoru, odnosno ugovoru podijeljene nadležnosti između EU i država članica.
"Hrvatski je stav da je riječ o mješovitom ugovoru, tj. da je potrebna njegova ratifikacija u državama članicama EU, ako sadrži bilo što što nije u izravnoj nadležnosti europskih institucija", kazala je.
Premijer pritom dodaje kako to znači da 'ratifikaciju sporazuma, ako nam iz nekog razloga ne odgovara i ugrožava naše interese, hipotetski možemo i odbiti'.
"Hrvatski sabor može ga odbiti i zato ne vidim potrebe za ovoliko, koju riječ da upotrijebim, nemira oko nečega što je slobodna trgovina, naravno uz zaštitu interesa", ustvrdio je ponovivši kako postoji niz osigurača kojim se štiti interes države.
"Treba zaista voditi računa o stvarima koje nas mogu ugroziti ili staviti u podređeni položaj, sve države to gledaju, ali ovo je ozbiljan početak ozbiljnih pregovora", dodao je.
(Foto: Patrik Macek/PIXSELL)
Vlada Saboru uputila prijedlog Obiteljskog zakona
Vlada je sa sjednice u redovotu saborsku proceduru uputila prijedlog Obiteljskog zakona, što joj je naložio Ustavni sud u siječnju kada je suspendirao Obiteljski zakon koji je na snazi bio od 1. rujna 2014. godine.
Resorna ministrica socijalne politike i mladih Milanka Opačić rekla je kako je riječ o prijedlogu zakona koji je Ustavni sud suspendirao 'mimo odredbi koje Ustavnome sudu dopuštaju da suspendira jedan zakon'.
Predloženi zakon sadrži manje nomotehničke izmjene i ispravke nejasnoća, dodala je te naglasila 'da su zadržani svi instituti zbog kojih se išlo u ovako veliku reformu obiteljkog zaknodavstva' - od plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, obiteljskih medijatora, posebnih skrbnika.
Upozorila je i da je Hrvatska u međuvremenu, zbog toga što nije postojala institucija obiteljskog skrbnika za osobe koje su lišene poslovne sposobnosti, izgubila još jednu presudu na Europskom sudu za ljudska prava.
"Građani će opet platiti cijenu neusklađenosti našeg zakonodavstva s konvencijama koje su potpisane u proteklom razdoblju", kazala je.
Zakonom koji je Vlada danas uputila u dva saborska čitanja tako se osigurava nastavak rada Centra za posebno skrbništvo, odnosno posebnih skrbnika koji su u njemu zaposleni kao zastupnici djece i osoba u odnosu na koje se vodi postupak lišenja poslovne sposobnosti. Omogućit će se i nastavak rada obiteljskih medijatora kao posebno educiranih stručnjaka čiji je rad usmjeren na pružanje pomoći strankama u sporu da svoj sukob pokušaju riješiti mirnim putem radi dobrobiti djeteta.
Ustavni sud suspendirao je Obiteljski zakon iz 2014. nakon što je primio 18 zahtjeva za ocjenom ustavnosti u kojima su udruge i pojedinci u pitanje dovodili gotovo cijeli tekst zakona, te je u primjenu vratio Obiteljski zakon iz 2003. godine.
