U nedjelju se održavaju sedmi po redu predsjednički izbori. U utrci je jedanaestero kandidata, a "braniteljica" mandata je kandidatkinja HDZ-a Kolinda Grabar Kitarović. Uz pomoć političkih analitičara Žarka Puhovskog i Ivice Relkovića te komunikacijskog stručnjaka Jerka Trogrlića, do početka izborne šutnje u ponoć 21. prosinca objavit ćemo analize kampanja, programa i izbornih izgleda četvero kandidata koji su proteklih mjeseci najbolje kotirali u anketama: Kolinde Grabar Kitarović, Zorana Milanovića, i . Nakon predizbornih analitičkih osvrta na Mislava Kolakušića te Miroslava Škoru, danas objavljujemo analizu SDP-ovog predsjedničkog kandidata Zorana Milanovića, čiju kandidaturu podržava još 12 manjih stranaka lijevog i liberalnog predznaka.
Iz politike u biznis, iz biznisa natrag u politiku
Nakon drugog uzastopnog poraza na parlamentarnim izborima - prvi je bio na onim redovnima 2015. godine, a drugi na izvanrednim izborima u rujnu 2016. godine - dotadašnji šef SDP-a Zoran Milanović odstupio je s čela stranke te najavio i povlačenje iz aktivne politike. I doista ga u njoj fizički nije bilo, iako se njegov utjecaj osjetio u unutarstranačkim prijeporima koji su uslijedili. U međuvremenu, Milanović je osnovao konzultantsku tvrtku i prilično samozatajno se bavio privatnim biznisom, većinom u inozemstvu. Spominjalo se, među ostalim, da je svoje konzultantske usluge davao albanskom premijeru Ediju Rami.
Svo to vrijeme ljudi bliski Milanoviću puštali su signale u javnost da njegova odluka o povlačenju iz politike nije definitivna. Godinama se podgrijavala fama o Milanovićevom velikom comebacku, a navodno se čekao pravi trenutak. Taj trenutak dogodio se potkraj svibnja kada je SDP, nakon dugotrajnog pada rejtinga, nekim čudom (ili više zahvaljujući pogreškama HDZ-a) uspio ostvariti vrlo dobar rezultat na izborima za Europski parlament i s 18,7 posto dobivenih glasova osvojiti četiri mandata. Iz slavljeničkog zanosa proizašla je i ideja jakog predsjedničkog kandidata. Dvadesetak dana kasnije, sredinom lipnja, Zoran Milanović objavio je kandidaturu i najavio da u izbornu utrku ulazi sa sloganom "Predsjednik s karakterom".
'Milanović se jako kocka, možda i ne uđe u drugi krug'
Od lipnja naovamo Milanovićev rejting u anketama je rastao. U srpnju je u anketama bio na 22,3 posto (CRO Demoskop) odnosno 23,4 posto podrške (Crobarometar) pozicioniravši se kao glavni protukandidat HDZ-ovoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović koja tada još nije službeno objavila ulazak u utrku za drugi mandat. U rujnu je Milanović dosegao 25 posto podrške, a taj je rejting očuvao i u posljednjim objavljenim anketama. Budući da je jedini jaki kandidat s ljevice, Milanović je imao relativno čistu situaciju i mogućnost da ležerno vodi kampanju prema drugom izbvornom krugu. No, već neko vrijeme stručnjaci upozoravaju na paradoksalnu situaciju u kojoj je Milanović jedini siguran kandidat za ulazak u drugi krug, ali i sigurni gubitnik u njemu. Neki, poput komunikacijskog stručnjaka Jerka Trogrlića, upozoravaju da, usprkos svemu, Milanović još nije posve siguran putnik u drugi krug.
"Njegova kampanja od početka je kampanja drugog kruga. On šalje pomirbene poruke desnoj populaciji spominjući djeda ustašu ili osuđujući petokraku na nekadašnjem Hajdukovu dresu, želeći se svidjeti široj publici od one na koju inače cilja. Dakle, Milanović cilja na drugi krug i ne želi zatvoriti vrata ni biračima desnice. Međutim, ako ostalih troje kandidata koji ciljaju na centralni dio lijevih birača – Dario Juričan, Dalija Orešković i Dejan Kovač, a dijelom i Kolakušić - zajedno uzmu šest do sedam posto glasova, moguće je da ih uzmu njemu i gurnu ga ispod crte za ulazak u drugi krug. Mislim da su se Milanović i njegov tim previše opustili i da se jako, jako kockaju. Mislim da su podcijenili potencijal ovih kandidata kojima je dovoljno da uzmu po jedan-dva posto glasova. Ako Milanović do kraja ne odradi kampanju kako treba i učini neki gaf prema lijevim biračima, to se doista može i dogoditi", procjenjuje Trogrlić.
'Sve je karte bacio na karakter, a znamo kakav je'
Što se tiče same kampanje, Trogrlić kaže da je Milanović pravovremeno krenuo u nju i prvi se pozicionirao kao kandidat na lijevom centru ostavljajući vrlo malo prostora ostalima.
"To mu je bio dobar potez. I kampanja mu je dosljedna jer od početka inzistira na istim porukama i na maksimalno personaliziranoj kampanji. To je pošteno prema biračima. Ono što mu nije mudro jest to da kampanju bazira na svome karakteru, a svi znamo kakav karakter ima i da je upravo zbog toga dosad gubio na popularnosti, a gubio je i izbore. Ne znam je li mudro staviti sve karte na to, ali sigurno je poštenije prema biračima. Oni ne mogu reći da ih je iznenadio ili da je to neki novi Milanović kojeg nisu znali. S njime birači znaju koga biraju, iako s aspekta kampanje ne mislim da je to dovoljno pametno i mudro", kaže Trogrlić.
Ako ipak ne prokocka predizborni kapital u prvom krugu pa čak i pobjedom iznenadi u drugom izbornom krugu, tada neizbježnim postaje pitanje što bi to značilo za SDP i lijevi centar u Hrvatskoj.
"Bio bi to nastavak elana koji je SDP uhvatio nakon izbora za Europski parlament", kratko odgovara politički analitičar Ivica Relković napominjući da bi pritom bila učvršćena i pozicija Davora Bernardića na čelu SDP-a, koja je još nedavno bila prilično klimava. "To su sada privremeno spojene posude", dodaje.
'Njegova pobjeda bila bi blagdan za medije'
Žarko Puhovski eventualnu Milanovićevu pobjedu na predsjedničkim izborima gleda iz drugog kuta i kaže kako bi to prije svega bio "blagdan za medije".
"Mediji bi svaki dan imali nekakvu skandaloznu priču o sukobima dvojice mačo vođa – premijera i predsjednika - a naslovnice na portalima mijenjale bi se svaka dva sata. Oni bi se pobrinuli da ne bude ni vama ni nama dosadno. Što se tiče SDP-a, to bi značilo da se nastavlja trend po kome ta stranka, ni kriva ni dužna, uspijeva na izborima. Prošle (europske) izbore SDP je "dobio" zahvaljujući neviđenoj gluposti Andreja Plenkovića kada je sastavljao neinteligentnu izbornu listu, a ove bi dobio ne zbog sebe, SDP-a, već zbog Milanovićeva suverenističkog mačo-stava. Takav njegov stav s jedne strane je motivirao sve ljude lijevoliberalne orijentacije, jer već godinama nemaju ozbiljnog uspjeha pa im je Milanović jedina šansa. S druge, oni hoće energičnog predsjednika, a to Milanović ističe kao svoju karakteristiku", tvrdi Puhovski.
Drugo je pitanje bi li se Milanović, osokoljen eventualnom izbornom pobjedom, odlučio miješati u samu politiku SDP-a. I Relković i Puhovski ne vjeruju u takav scenarij.
"Zašto bi to kao predsjednik – pobjednik uopće činio? On je ionako predsjednik, ma što dalje bilo sa SDP-om. A arbitriranje s potencijalnim ishodom novih podjela samo bi mu štetilo. Drugo je ako Bernardić i bez Milanovića počne gubiti većinu. Onda bi Milanović samo mogao "savjetovati" kako da se riješi budućnost SDP-a, ali s pozicije "promatrača", a ne aktera. Ako to njegov karakter može izdržati", kaže Relković.
13.12.2019., Ogulin - Predizborni skup kandidata za predsjednika RH Zorana Milanovica. Photo: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL
'Strah desnice od 'komunjare' Milanovića je prevelik'
Puhovski smatra da bi Milanović tek u slučaju tijesnog poraza u drugom krugu mogao osjetiti potrebu za reaktiviranjem u SDP-u.
"Ako bi izgubio u drugom krugu s jako dobrim rezultatom, recimo da dobije 45 posto glasova, tada bi mogao razmišljati da se opet aktivira za funkciju u stranci i onda bavi onom pravom stvari - da pokuša postati premijer ili važan igrač u velikoj koaliciji na jesen iduće godine. Ako njegova lijenost ne dođe do izražaja i ako ne bude iscrpljen od kampanje, onda bi se eventualno mogao pozabaviti vraćanjem u stranačke vode, jer je pozicija gospodina Bernardića u stranci i dalje relativno slaba", smatra Puhovski.
S obzirom na to da Milanovića smatraju gotovo sigurnim putnikom u drugi izborni krug, ali i gotovo sigurnim gubitnikom u tom krugu, Puhovskog smo pitali što je Milanoviću potrebno za izbornu pobjedu.
"Jedina šansa da Milanović eventualno pobijedi, jer desna strana ima veći birački rezervoar, bila bi kada bi došlo do takve zakrvljenosti na toj desnoj strani da značajan dio birača poraženog kandidata desnice u prvom krugu ne izađe na izbore u drugom krugu. To je jedina šansa da Milanović i ljevica pobijede. Ali, ta je šansa mala jer je strah desnice od 'komunjare' Milanovića - prevelik. No, načelno postoji mogućnost da ovih dana dođe do takvog sukoba između dvije frakcije HDZ-a ili na desnici, pa da ova poražena strana odluči ne da podrži Milanovića, nego da ne izađe na izbore", zaključuje Puhovski.
Relković, pak, smatra da bi neulaskom u drugi krug predsjedničkih izbora Milanović dodatno oslabio svoj politički ugled i bitno si umnajio šanse za neki daljnji politički angažman. S druge strane, kaže Relković, SDP bi se vratio u svoj "unutarstranački reality show". U svakom slučaju, ulozi su mnogo veći, a igra riskantnija nego što to odaje Milanovićeva kampanja.
Analizu Puhovskog, Relkovića i Trogrlića o predsjedničkoj kandidatkinji Kolindi Grabar Kitarović te o tome jesu li joj gafovi u kampanji umanjili šanse za osvajanjem drugog predsjedničkog mandata, objavit ćemo sutra, u petak, 20. prosinca.
Predizborni specijal Net.hr-a o Mislavu Kolakušiću možete pročitati OVDJE, a o Miroslavu Škori OVDJE.
