Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku iz travnja ove godine, Hrvatska je skočila na peto mjesto po siromaštvu u Europskoj uniji. Ispod nas jedino su ostale još Bugarska, Rumunjska, Latvija i Španjolska.
No, danas na svjetski dan borbe protiv siromaštva nitko od vladajućih nije se sjetio na sjednici Vlade ni zucnuti o petini svojih sugrađana koji nisu u mogućnosti podmirivati ni najosnovnije životne troškove. Premijer Zoran Milanović govorio je o Europskoj uniji, obračunavao se s oporbom, blagosivljao nove zakone, no onih koje su politike vladajućih, što HDZ-a, što SDP-a gurnule u bijedu, nije se sjetio ni riječju spomenuti.
Što bi Vladu brinulo siromaštvo?
"To me ne iznenađuje. Ova Vlada u mnogome ne pokazuje da ju je briga za građane jer bi onda radila i neke drugačije poteze. Što bi njih brinuo dan siromaštva, kad oni vode neke druge brige, samo je neznano koje. Jer do sada jedino u čemu su se pokazali uspješni jest kadroviranje. Ne slušaju niti znaju prepoznati znake vremena, iz kojih je jasno da politika koju oni vode gura građane u dublju krizu", komentirao je za Danas.hr član našeg Stručnog tima, sindikalist Krešimir Sever.
Sever upozorava kako Kukuriku vlada samo pomiče granicu najave kada će biti bolje. "Prije izbora su obećavali da će biti bolje kada ih izaberemo. Pa su onda obećavali da će to biti pred ljeto, pa na jesen, pa su prebacivali na sljedeću godinu. A sada vrlo jasno govore da ni sljedeća godina neće biti bolja. Pokazali su da imaju vrlo rastezljive vlastite granice", upozorava sindikalist koji ističe - najnovijih istraživanja o siromaštvu nema, ali je sigurno, bez obzira što službeni podaci i dalje govore o 20-ak posto siromašnih, da ih je i puno više.
Većina obitelji nema dovoljno primanja
"Moramo biti svjesni da oko 3/4 građana ima ozbiljnih problema s pokrićem mjesečnih troškova. Neka istraživanja govore da je to oko 70 posto, neka oko 65 posto, a neka 75 posto. No, jasno je da većina obitelji danas ima nedostatna primanja za pokrivanje mjesečnih troškova i u velikoj su se mjeri svega odrekli. Rijetko se ide u obnovu unutar domaćinstva, stanova ili kuća. Odjeća i obuća kupuju se na rasprodajama, ali strogo ciljano, ono što treba. A i kupuje se rjeđe. Ljudi su promijenili čak i higijenske navike u smislu da mijenjaju sredstva kojima ih obavljaju s onima u većim pakiranjima ili s manje poznatim markama", nabraja Sever.
I struktura prehrane ljudi se promijenila. Kako nam kaže sindikalist, počele su se više kupovati marke trgovačkih lanaca, ljudi odustaju i od pojedinih artikala, a sve češće se kupuje hrana na komad - primjerice tri jabuke ili tri kruške.
Razina odricanja je zabrinjavajuća
"Ta razina odricanja je poprimila zabrinjavajuće razmjere. Nezaposleni su ili siromašni, ili su u visokom riziku od potonuća u siromaštvo. Tek rijetki imaju oslonac obitelji, pa nisu još potonuli, ali su na rubu", ističe.
Među siromašnima su česta staračka domaćinstva, jednočlana pa i dvočlana, i to na selu, ali sve više i u gradovima, upozorava Sever. U većem riziku od potonuća u siromaštvo su građani niže obrazovne strukture jer za njih ima sve manje posla. A čak i kad rade, imaju vrlo niska primanja - pa i oni koju imaju minimalnu plaću su ili siromašni ili su na granici potonuća u siromaštvo, kao i dio onih koji rade i uopće ne primaju plaću.
"Često zbog tih statističkih granica cijele skupine građana izbjegnu biti svrstane pod siromašne iako je sasvim jasno da su i oni siromašni. Odnosno, od siromaštva ih često dijeli samo jedna nijansa. Ono što je pesimistično u svemu tome jest da potonuće u siromaštvo traje dugo, i kad govorimo o hrvatskom siromaštvu koje je nastalo zbog toga što nema posla ili je osoba ili obitelj zapala u dužničko ropstvo, onda govorimo o jednom dugotrajnom siromaštvu i besperspektivnosti. Za većinu tih ljudi jedna od bitnih obilježja je i socijalna isključenost koja kod siromašnih dodatno slabi, pa tako i mogućnosti da nađu novi posao koji bi ih gurnuo u neku bolju budućnost", kaže Sever te upozorava:
"Zbog svega ovoga Vlada bi trebala pokazati puno više socijalne osjetljivosti, a ne da na njihovim sjednicama često gledamo kako prvi potpredsjednik Vlade i premijer razmjenjuju pošalice i da im je puno toga zabavno, baš u trenutku kad građanima ove zemlje ništa nije zabavno, a najmanje život".
Tonemo već 20 godina!
Drugi član našeg Stručnog tima, ekonomist Ljubo Jurčić, smatra kako je ova situacija u kojoj su se našli građani logična posljedica ekonomsko-političkog modela koji Hrvatska koristi proteklih 20 godina. "U tom modelu sve je prepušteno nevidljivoj ruci tržišta, a u stvari u Hrvatskoj ta situacija sve više sliči na kaos nego na uređeno tržište. S druge strane, stvorili su se vidljivi i nevidljivi monopoli kojima je cilj što veći profit u što kraćem vremenu bez obzira na društvene posljedice", smatra Jurčić.
Uloga države kao regulatora socijalnih odnosa, upozorava, potpuno je zapostavljena, pa se linijom manjeg otpora u Hrvatskoj stvorilo negdje oko 200 multimilijunaša na jednoj strani te preko 200.000 ljudi s blokiranim računima na drugoj strani. "To zorno prikazuje velike podjele u hrvatskom društvu", ističe Jurčić dodajući da ako se ovako nastavi, da će u Hrvatskoj biti "sve manji broj sve većih bogatuna i sve veći broj siromašnih ljudi".
"Zadnji je čas da hrvatska politika počne mijenjati model, i izrađivati državnu strukturu koja bi trebala osigurati ne samo bogatstvo pojedincima, nego blagostanje svim građanima Hrvatske", zaključuje Jurčić.
Naljutio vas je neki potez Vlade? Niste sigurni kako će se novi zakon odraziti na vašu budućnost? Muče li vas komunalna poduzeća neopravdano visokim računima ili lošom uslugom? Imate neki drugi problem o kojem želite mišljenje nekog od članova našeg Stručnog tima? Pišite nam na strucnitim@portal.net.hr
