Izmjene Zakona o strancima danas su predstavili ministri Davor Božinović i Marin Piletić.
Sustav se, među ostalim, planira urediti izdavanjem duljih radnih dozvola, strožim kontrolama poslodavaca, uvođenjem crnih lista i šestogodišnjih kazni te programima učenja hrvatskog jezika.
Potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović rekao je da iako u našem zakonodavstvu zakon već dugo postoji, izmjene imaju težinu jer smo kao nacija prvi puta suočeni s porastom izdanih dozvola za boravak stranaca, što znači da Hrvatska postaje ne samo država emigracije već i imigracije.
"Hrvatska postaje država koja se potpuno međunarodno integrirala u krug demokratskih država što je donijelo rast gospodarstva i državnog standarda, a time postala i atraktivnija destinacija za rad ljudima iz drugih krajeva svijeta, a ne samo iz susjedstva na što smo navikli. obzirom na demografske trendove i smanjivanje stanovništva te depopulaciju dijelova Hrvatske jasno je da je potrebno useljavanje u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada kako bi se broj radno aktivnog stanovništva održao i kako bi gospodarstvo te država optimalno funkcionirali. Broj zakonitih ulaska u Hrvatsku je u porastu, a činimo sve kako bismo spriječili i nezakonite ulaske", naglasio je Božinović.
Domaće stanovništvo stari...
Naime, najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, a to su ljudi koji imaju nižu razinu kvalifikacija. Među njima postoji fluktuacija, ali svi oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj.
"Potreba za radnom snagom daleko je veća od raspoloživih radnika u sektorima poput graditeljstva, industrije, prometa i ugostiteljstva. Domaće stanovništvo stari i smanjuje se broj radnika i stoga postoji potreba za uvozom radne snage kako bismo održali konkurentnost gospodarstva, kako bi se privukle investicije, ali i da bi se održao mirovinski, zdravstveni i socijalni sustav", istaknuo je ministar unutarnjih poslova.
A statistika je ovakva:
Broj zaposlenih povećao se u posljednjih nekoliko godina za 98.626. Broj nezaposlenih smanjio se za 45.625.
Broj izdanih dozvola za rad i boravak od 2016. do kraja 2023. je 96.086, od kojih je 8 tisuća iz zemalja članica EU-a. Ostatak su treće države.
Najviše dozvola je izdano u graditeljstvu -44 posto, turizmu -25 posto, prometu - 6 posto i trgovini - 3 posto, a sve ostale djelatnosti čine 9 posto.
U 2023. imali smo 28.000 radnika iz BiH, 24.000 iz Srbije, 23.000 iz Nepala, 15.600 iz Indije, 13.400 iz Makedonije, gotovo 10.000 s Kosova, 8749 iz Bangladeša, 5000 iz Turske i 4244 iz Albanije.
Omjeri zaposlenih domaćih i stranih radnika.
Uvodi se i zaštita stranih radnika.
"Dopušteno vrijeme zaposlenih stranih radnika kojima važi postojeća dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj. Ako im prestane Ugovor o radu, imat će dopušteno vrijeme nezaposlenosti. Daje se rok od 60 dana, osoba ima važeću dozvolu i u tom roku može naći novog poslodavca, bez da se ponavlja cijeli postupak, koji je prilično kompliciran i uključuje velik broj državnih tijela, a zapravo je osoba već tu i već je provjerena", kazao je Božinović.
Božinović je priopćio i da se uvodi obveza dostave dokaza o kompetencijama stranih radnika i za deficitarna zanimanja, što dosad nije bila obveza.
"Određeni su omjeri zaposlenih domaćih i stranih radnika. Najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna zanimanja, a osam posto za deficitarna zanimanja u hrvatskim tvrtkama. Što se tiče ograničenja broja podnesenih zahtjeva, on ovisi o veličini poslodavca" istaknuo je Božinović.
Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike kazao je da je cilj i kvalitetnija integracija stranih radnika u hrvatsko društvo, ne samo na tržište rada,.
" Omogućavanje učenja hrvatskog jezika kroz sustav vaučera. Hrvatski zavod za zapošljavanje donio je provedbene akte na koji način već u ožujku će strani radnici i njihovi poslodavci moći koristiti ovaj sustav obrazovanja",naglasio je Piletić.
POGLEDAJTE VIDEO: Zauzeo stan, promijenio ključ i ne planira otići. Bivši hrvač iznajmljuje ga stranim radnicima
