Kako spasiti tek procvjetale voćnjake i probuđene vinograde ili poneku rascvjetalu voćku u vrtu od kasnoproljetnog mraza, na čiju prijetnju zbog prodora hladnog arktičkog zraka narednih dana upravo upozoravaju meteorolozi? – upitali smo našeg poznatog tehnološkog inovatora, Ivana Jakobovića iz Donje Bebrine nedaleko od Slavonskog Broda. On svoj voćnjak i povrtnjak posljednjih godina uspješno čuva od te pošasti krajnje jednostavnom metodom zasnovanom na logičnim, prirodnim principima i svoja otkrića želi besplatno podijeliti s javnošću.
U pitanju je, naime, obična svjetlost kojom valja obasjati rascvjetalu krošnju te na taj način potaknuti biljku na fotosintezu i proizvodnju kisika iz ugljičnog dioksida. Na taj se način biljka prirodno brani od smrzavanja cvjetova i štetnih posljedica mraza koji narednih noći i jutara, kada bi temperature mogle pasti ispod ništice, prijeti da i ove sezone "obere" ljetinu.
Spasio paprike, rajčice i nekoliko voćki
Znajući da je u zraku otprilike 78 posto dušika, prirodno hladnog plina te samo 18 posto kisika koji inače balansira temperaturu, a da biljke noću kisik iz okoliša pretvaraju u ugljični dioksid, Jakobović je zaključio kako bi od mraza bile zaštićenije kada bi ih potaknuo na proizvodnju kisika. S obzirom na to da upravo kisik štiti tek procvjetale biljke od hladnoće pred naletom dušika koji se noću spušta iz viših slojeva atmosfere prema tlu, Jakobović je svoj vrt osvijetlio uličnom svjetiljkom s led žaruljom i tako obrnuo prirodni postupak izmjene tvari. Još prije četiri godine spasio je na taj način od mraza paprike i rajčice u povrtnjaku te nekoliko voćki u vrtu.
"Ljudi često pale stare gume ispod voćnjaka misleće tako povećati temperaturu i spriječiti smrzavanje kapljica vode na cvjetovima, ali na taj način ne može se spriječiti šteta koju mraz čini. Osim što se izgaranjem povećava količina ugljičnog monoksida, jer biljka ga i sama proizvodi noću, a taj plin ne sprječava smrzavanje, jedini simbolični pozitivni učinci dolaze iz nešto malo svjetlosti što pritom nastaje i potiče biljku na proizvodnju kisika. U tomu je tajna minimalne učinkovitosti te metode. Biljka ipak uspijeva iznad listića i cvijeta proizvesti tanak film kisika koji istiskuje dušik i tako se brani od smrzavanja", pojašnjava ovaj inovator.
Sjeća se kako su voćari u Borincima, najvećem slavonskom voćnjaku pored Vinkovaca, ventilatorima širili vodenu maglicu po voćnjacima kako bi kapljice preuzele hladnoću s cvjetova i na taj način ih spasili od mraza. Osim što su napravili potoke po voćnjaku, rezultati kaže, nisu bili vrijedni spomena.
Pojašnjava kako i mi živimo u svojevrsnom oceanu vode, samo u plinovitom stanju u kojem koncentracija vlage ponekad prelazi i 90 posto! Kada noću temperatura pada, molekule vode spajaju se u kapljice i najteže su na 4 stupnja Celzija. Kada one u obliku rose padnu na tlo i prekriju rascvjetale voćnjake i povrtnjake, ako naglo zahladi ispod ništice, nastaje mraz koji uništava pelud i onemogućuje oplodnju voćke. Pred jutro je u zraku najmanja koncentracija kisika, a najveća dušika koji dodatno rashlađuje i nanosi štetu voćnjacima.
On više nema problema s mrazom
"Čim svane i pojavi se svjetlost, počinje fotosinteza i biljka stvara kisik koji istiskuje dušik i hladnoću u gornje slojeve zraka. Stoga osvjetljavanjem potičemo biljke na fotosintezu, proizvodnju kisika i samozaštitu od smrzavanja. Nije toliko bitna jačina svjetla, koliko da je biljka osvijetljena. Zato sam odmah nakon pokusa u povrtnjaku postavio u vrtu rasvjetni stup i više nemam problema s mrazom. Pogledajte voćke koje rastu pored ulične lampe. Jeste li se ikad zapitali kako to da njima mraz nije oštetio prinos?", zaključuje Ivan Jakobović.
Prošle je godine svoja saznanja otkrio jednom od najvećih proizvođača voća u Vojvodini i čovjek je ovu godinu dočekao s postavljenom rasvjetom na deset hektara kako bi usporedio prinose na tome dijelu s onima u ostatku voćnjaka bude li mraza ove sezone. Čini se da će nakon sljedećih nekoliko dana imati što uspoređivati…
