Gotovo svi hrvatski građani konzumiraju meso, tek njih 1,2 posto navodi da ga ne jede, pokazuje istraživanje koje su tijekom veljače proveli magazin Ja Trgovac i agencija Hendal.
Na pitanje koliko često jedu meso, gotovo četvrtina ispitanika, njih 24,7 posto, istaknula je da meso jede svakodnevno, a gotovo dvije trećine (64,9 posto) to čini nekoliko puta tjedno.
Nadalje, 6,8 posto ispitanika ističe da meso konzumira nekoliko puta mjesečno, a rijetko to čini njih 2,3 posto, dok da ne jedu meso navodi svega 1,2 posto ispitanih građana.
Istraživanje je pokazalo da potrošači najviše jedu svinjetinu (43,5 posto) i piletinu (42,3 posto). Daleko iza njih su teletina, 7,8 posto, puretina, 5 posto te janjetina koju najčešće jede tek 1,4 posto konzumenata mesa.
Da postoji razlika između želja i mogućnosti otkrivaju i odgovori na pitanje koju vrstu mesa potrošači najviše vole - piletina je vodeća s 28,4 posto udjela, a svinjetina je na drugom mjestu s 26,9 posto.
"Ove dvije vrste mesa su zamijenile mjesta u odnosu na pitanje koja se vrsta mesa najčešće jede te su izgubile značajan dio udjela pa se iz toga može izvesti zaključak kako ove vrste mesa oko 15 posto konzumenata jede zato što nema novaca za druge vrste mesa, koje su im draže", kazao je glavni urednik magazina Ja Trgovac Goran Pavlović.
Kod suhomesnatih proizvoda najčešće se jede špek (slanina), što je navelo 36,9 posto ispitanika te kobasice, 23,2 posto. Dvostruko manje udjela od drugoplasiranog imaju šunka (11,3 posto) i pršut (10,1 posto), a potom dolaze parizer, 7,1 posto, kulen, 5,1 posto i vratina, 2,8 posto. Da ne konzumiraju suhomesnate proizvode kaže 1,6 posto konzumenata mesa.
Špek (slanina) je također je na prvom mjestu i kada je riječ o tome koju vrstu suhomesnatih proizvoda domaći konzumenti mesa najviše vole. Naime, da najviše vole špek (slaninu) navodi 25,6 posto konzumenata mesa, a na drugom je mjestu pršut, s 24,4 posto. Kobasice su na trećem mjestu, s 15,5 posto, dok kulen najviše voli 12 posto konzumenata mesa.
Istraživanje je provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske starijih od 15 godina.
Tijekom istraživanja provedena je stratifikacija po šest regija i četiri veličine naselja uz metodu slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva, pri čemu je uzorak stanovništva uravnotežen prema spolu, dobi i obrazovnom statusu ispitanika, navodi se u priopćenju Ja Trgovca.
