Mentalno zdravlje među mladima: Zbog pandemije je došlo do porasta anksioznih i depresivnih poremećaja

Procedure za ulazak u školu, epidemiološke mjere, izbjegavanje komunikacije među razredima, no sve je to za Stelu manje stresno od lockdowna koji nije prošao bez problema tijekom učenja.

Filmovi o mentalnom zdravlju

''U jednom trenutku vam se ništa ne da pa se nagomilaju zadaci onda se nagomilaju zadaci pa imate jedan dan da riješite 3-4 predmeta. U tom smislu je bilo stresno također socijalni učinak lockdowna i karantene, nismo se mogli vidjeti s prijateljima, kolegama iz razreda'', ispričala je Stela Tonner, učenica II. Gimnazije.

Na 12. festivalu prava djece učenici su filmovima progovorili o mentalnom zdravlju i utjecaju nastave na daljinu.

''Utjecala je na mentalno zdravlje i djece i odraslih i došlo je do porasta anksioznih i depresivnih poremećaja tek ćemo prave posljedice vidjeti kroz duže razdoblje'', rekla je Katarina Ivče Farnell, direktorica programa Festivala prava djece.

Na depresivne tegobe upućuju osjećaj tuge, zatim gubitak apetita, poteškoće koncentracije,potištenost, napor u obavljanju obveza i nemogućnost ispunjavanje obveza.

Pokrenite se /

Istraživanje potvrdilo da čak i lagana aktivnost smanjuje rizik od depresije kod mladih

Pokrenite se /

Istraživanje potvrdilo da čak i lagana aktivnost smanjuje rizik od depresije kod mladih

''Izostanak komunikacije, druženja, povlačenje, ali isto tako i burne reakcije, ljutnja neprimjerena ili ljutnja na male povode, ljutnja koja dugo traje, znači da se s djetetom nešto događa, da bi valjalo razgovarati, a i potražit pomoć stručnjaka'', kazala je Vlatka Boričević Maršanić, subspecijalistca dječje psihijatrije u Poliklinici za zaštitu djece i mladih Zagreb.

Istraživanje provedeno nad 16-ogodišnjacima pokazalo je da je njih 5,6 % imalo 4 ili više depresivnih tegoba u tjedan dana, više od četvrtine ih je razmišljalo da se ozlijedi, a svaki deseti je barem jednom pokušao samoubojstvo.

''Svako peto dijete, dakle 20 posto ima neku teškoću mentalnog zdravlja, najčešće jesu internalizirani problemi, odnosno emocionalne poteškoće uključujući anksioznost i depresivnost'', izjavila je Boričević Maršanić.

Djeca se sve rjeđe povjeravaju roditeljima i odraslima, a s druge strane očekuju njihovu pomoć.

''Ne moraju nužno riješiti problem, ali sama razina da te netko sasluša je pomak, je dovoljna i je nešto pozitivno'', tvrdi Tonner.

Stručnjaci upozoravaju da su stresni uvjeti u kojima živimo dodatno narušili psihofizičku ravnotežu te mogu biti okidač za probleme mentalnog zdravlja.