Hrvatski poduzetnik i matematičar Nenad Bakić serijom objava na Facebooku proteklih se dana osvrnuo na epidemiološku situaciju u Hrvatskoj. Za razliku od onoga što gotovo svakodnevno komuniciraju Nacionalni stožer civilne zaštite i pojedini epidemiolozi, on je cijelu situaciju promatrao iz drugačije perspektive.
Najprije se osvrnuo na potpuno zatvaranje gospodarstva u ožujku i travnju, ističući kako su pobornici "lockdowna" donedavno bili za potpunu supresiju gospodarstva kako bi se spriječilo širenje koronavirusa, dok danas zastupaju tezu kako je to ekonomski neodrživo.
"Naprosto, pitanje je bilo da li lockdown uopće spašava živote ili ih uništava. Čini se da ih je više uništio nego spasio i to uz ogromne trajne štete na živote mnogih ljudi (općenito, kad pogledate životne i ekonomske profile lockdown entuzijasta vidjet ćete da se radi o ljudima kojima je on pogodovao). Naravno, lockdown entuzijasti kažu da nije bilo lockdowna, žrtve bi bile još veće. Taj fake news, alternativna stvarnost, slijedi u biti samo od potpuno promašenog i korumpiranog Fergusonovog modela, i logika je cirkularna. Fergusonov model je u stvari idiotarija koji pretpostavlja da će se nekih 80 posto ljudi zaraziti sa smrtnošću od 0,9 posto (radi se samo o dinamici). Naši lockdown entuzijasti i njihovi kolovođe su to jednostavnije, 'spljoštimo krivulju jer eksponencijalni rast' (koji nikad nije bio, nije ni bio moguć, a spljoštavalo se opterećenje na respiratore, kojih je iskorišteno oko pet posto)."
"Budimo sigurni da razvijene zemlje Zapada, a ni Hrvatska, ne bi žrtvovali živote samo zbog 'cijene', a skoro svi su se odlučili da neće biti lockdowna. Vjerojatno zato što ta srednjovjekovna metoda ne radi, a ima ogromne štete. Primjer možete vidjeti i u Hrvatskoj. Da nije rada noćnih klubova, sada bismo imali manje slučajeva (a umrlih i ovako imamo manje), iako je kroz Hrvatsku prošlo možda i dva milijuna turista, nego za vrijeme lockdowna.
E sad, pitanje je zašto lockdown entuzijasti odjednom kažu da 'ekonomija ima prednost' upravo ono što su lažno podmetali onima koji nisu dijelili njihov entuzijazam i sreću zbog lockdowna? Možda zato da se otkloni tema od drugoga, da li lockdown zapravo ubija i k tome nanosi ogromne i trajne štete (recimo djeca). Inače lockdown entuzijasti su se sada preštekali na entuzijaste 'slučajeva', apokalipsa koja dolazi od 'broja slučajeva', iako je iz broja slučajeva sada jasno da im lockdown entuzijazam nije bio opravdan (prvo bi trebali to priznati, pa onda trubiti o slučajevima). I jedna zanimljiva stvar: lockdown entuzijasti su sada jako protiv lockdowna. Ali ako netko tko nije lockdown entuzijast bude protiv lockdowna, 'on(a) želi da ljudi umru'. Znači, po njima, jedino lockdown entuzijasti smiju biti protiv novog lockdowna?!", istaknuo je Bakić.
O eksponencijalnom rastu i imunitetu krda
Prateći kronologiju, Bakić je shvatio da paniku oko lockdowna mijenja panika oko drugog vala zaraze, pa se i sam odlučio prikazati grafikon razvoja pandemije u Europi. Ponovno se vratio na famozni eksponencijalni rast broja novozaraženih te pomoću brojki pojasnio kako ta teza zbog niza razloga ne drži vodu. No, prvo je krenuo s omjerom novooboljelih i preminulih.
"U 'prvom valu' (do 15. lipnja) CFR (case fatality ratio - udjel umrlih u dijagnosticiranim slučajevima) je 11,3 posto, u drugom 1,7 posto. Ovako radikalno manja smrtnost je (vjerojatno) zbog četiri razloga: više testiranja, više pronađenih slučajeva; drugačija populacija zaraženih (mladi) i 'izgorijevanje' među najranjivijima (u mnogim zemljama je već u prvom valu 'provalilo' u velik broj ili većinu staračkih domova, pa ne može istu štetu napraviti dva puta); lakši razvoj bolesti zbog ljetnih okolnosti (manja isporuka virusa pri zarazi na otvorenom, veća vlažnost - mukozna barijera ...) i bolje liječenje", pojasnio je Bakić.
Potom je objasnio da su teze o eksponencijalnom rastu broja novozaraženih zapravo "od stručnjaka u srodnim područjima epidemiologije koji nisu znali dovoljno matematike", pojasnivši kako je "nematematičarima je 'eksponencijalno' ponekad sinonim za 'jako puno'." Ovdje se složio s Krunoslavom Capakom, Ivanom Đikićem i Gordanom Laucem oko toga da Hrvatska nije zabilježila eksponencijalni rast.
"Hrvatska nije nikad bila ni blizu eksponencijalnog rasta (a skoro sam siguran da neće bi biti). Za eksponencijalni rast famozni 'R' mora biti konstantan (u tom razdoblju), a ako on tokom razdoblja pada, rast NIJE eksponencijalan. U komentaru ispod možete vidjeti razvoj R u modelu koji je koristio i naš znanstveni savjet. Štoviše, rast nigdje u EU skoro nikad nije bio eksponencijalan", smatra poduzetnik i za širenje panike oko eksponencijalnog rasta, optužuje također kontroverznu teoriju o imunitetu krda.
"Glavnu ulogu je imala famozna (osnovnoškolska) formula HIT (herd immunity treshold) = 1 - 1/R0. U međuvremenu postoje relevantni radovi baš za ovaj virus koji pokazuju da je HIT niže upravo zato jer rast nije eksponencijalan zbog heterogenosti populacije. Konkretno, u početku se neproporcionalno zaraze najumreženiji - neki ljudi mogu širiti bolest i recimo 100 puta više od nekih drugih, oni bolest najbrže šire, ali se i prvi zaraze. Kad postanu imuni, umjesto superširitelja, postaju 'superusporavači'. Radovi ukazuju da je stoga HIT prije u rangu oko 40 posto nego kako su nam u početku rekli 60-70 posto. Također, više uopće nije sporno da se mnogi ljudi obrane od virusa samo razvojem T stanica, ne i protutijela (u najrelevantnijem istraživanju međunarodnog tima za Švedsku: čak 2/3). Ako je izboj epidemije jači, više ljudi razvije protutijela, a također je moguć 'overshooting' (zarazi se više ljudi nego je HIT). U svakom slučaju, u mnogim zemljama ili zonama je već preko 10 posto, ili će do listopada, ljudi razviti protutijela (neki od njih kasnije ih i izgubiti ali zadržati imunost), ako se recimo još toliko obranilo samo T stanicama, dolazimo (u tom scenariju) do pola HIT", izračunao je Bakić.
Lakša jesen
Naposljetku je u posljednjoj objavi, vrativši se ponovno na lockdown, zaključio kako je bio u pravu te da zatvaranje gospodarstva nema nikakve veze s usporavanjem virusa. Štoviše, hrabro je prognozirao da bi epidemiološka jesen mogla biti mnogo lakša nego što mnogi misle.
"Izgleda da sam bio s ovim u pravu i to svega par dana nakon uvođenja lockdowna kad je stručni konsenzus bio da moramo graditi bolnicu u Areni (a u stvarnosti smo dogurali do svega pet posto iskorištenosti respiratora). Kad uzmete u obzir na kojoj su razini znanja tada bili neki 'vodeći stručnjaci'... neću sada navoditi eksplicitno da se neki ne uvrijede (neopravdano - jer znanstvenici bi trebali stalno učiti). Iz nerazumijevanja elementarne matematike nas se plašilo da ćemo stradati zbog malo putovanja za Uskrs, da će epidemija eskalirati zbog potresa i tvrdilo se da je 'samo čvrsti lockdown' zaustavio epidemiju. Ovo zadnje nije istina iz dva očita i snažna razloga: već oko 30.3. kad je lockdown 'proradio', desetak dana nakon uvođenja, R je već sam od sebe pao ispod 1, te nakon što se Hrvatska snažno otvorila, broj slučajeva je pao na 0 (druga je stvar što se dogodilo kasnije, ulaskom milijuna turista, radom noćnih klubova, velikim svadbama...). Ako sam s ovim bio u pravu, jesen bi mogla biti značajno lakša nego li se neki plaše", zaključio je Bakić.
Situaciju s koronavirusom u Hrvatskoj i svijetu iz minute u minutu možete pratiti OVDJE.
