Mate Rimac jedan je od najspominjanijih i najsupješnijih hrvatskih poduzetnika pa se stoga mnogi pitaju kolike su uistinu plaće u njegovoj tvrtki Rimac Automobili. Na financijskim servisima može se pronaći podatak da su plaće ispod 5000 kuna što, s obzirom na obrazovnu strukturu Rimčeva kadra, zvuči prilično nevjerojatno.
Rimac je stoga napisao tekst u kojem otkriva kolike su plaće u njegovoj kompaniji i zašto ih Fina prikazuje manjima.
"Ovim ne želim kritizirati FINA-u i druge institucije — ne smatram da je namjera u pitanju nego legacy problem s kojim se nitko nije bavio. Mi smo prije par godina pokušali riješiti problem i od tada više puta razgovarali s nadležnim institucijama. Najavljeno je da će se napraviti određene izmjene da se ovaj problem riješi, no kako se problem još nije otklonio, želim dati više informacija u vezi ove problematike. Hrvatska je dosta loše pozicionirana po investicijama u R&D i inovacijama u Europi što će se, nadam se, uskoro promijeniti", piše Rimac i nastavlja:
"Unatoč tomu su tvrtke koje ulažu u R&D zakinute. Svi izdaci za razvoj se MORAJU knjižiti pod nematerijalnu imovinu — gdje se takvi izdaci akumuliraju dok ne kreće eksploatacija te investicije. Takav način knjiženja nije naš hir niti nam daje ikakve prednosti u operativnom poslovanju (i dalje plaćamo pune doprinose na te plaće itd.) - to je jednostavno pravilo bilo gdje u svijetu - kod nas je i propisano zakonom. U našem slučaju se svi troškovi za razvoj automobila ili drugih sustava koje razvijamo, knjiže na nematerijalnu imovinu dok ne krenu prihodi od tih proizvoda — što u slučaju razvoja automobila može biti pet ili više godina.
Božićnice, uskrsnice, prijevoz...
U slučaju C_Two će to biti oko 100 milijuna eura investicije (plaće, prototipovi, alati, testiranja…). Kada krene isporuka kupcima, kreće i amortizacija akumuliranih troškova. U te troškove spadaju i plaće ljudi koji rade na razvoju, što čini veliki dio naših zaposlenih. Isplaćene plaće knjižene na taj način FINA ne uzima u obzir prilikom izračuna prosječne plaće u poduzeću, dok uzima u obzir broj ljudi (ne isključuje ih brojčano iz izračuna - dakle svaki zaposlenik koji radi na R&D pridonosi umjetnom smanjenju prosječne plaće u statistici). Takva praksa praktički kažnjava ulaganje u R&D - isto R&D ulaganje kojeg su nam puna usta.
Meni je to suludo i za takvu praksu ne vidim nikakav logičan razlog - čini se da je u pitanju pogreška sustava koju nitko nije primijetio. No ta pogreška nama, i drugim tvrtkama koje ulažu u R&D, izaziva štetu. Mi te plaće isplaćujemo na apsolutno isti način kao i sve druge i na njih plaćamo iste namete i doprinose državi. Detaljnije objašnjenje ovog problema se može pronaći u dopisu koji smo slali FINA-i prije dvije godine.
Dok zbog gore navedenog problema ispada da su plaće u RA smiješne, je situacija sasvim drugačija - prosječna neto plaća u RA je oko12. 000 kn uključujući prijevoz, odnosno oko 11.000 kn bez njega. Ako uključimo ostale benefite (božićnice, uskrsnice…) prosječna je plaća iznad 13.000 kn neto. Ovdje se može vidjeti povijest naših plaća:
Istovremeno, na servisima poput Poslovna Hrvatska, dobivamo ovu sliku:
Upozoravao sam i Bisnode (vlasnik servisa poslovna.hr) na ovaj problem, ali oni samo prenose podatke od FINA-e i smatraju da je točnost podataka FINA-ina odgovornost. Ne tvrdim da su naše plaće fantastične — nama je želja mjeriti se s najboljima i želimo, u skladu s mogućnostima, imati značajno veće plaće u budućnosti. No s obzirom na to da mi nismo isključivo razvojna firma (imamo velik dio zaposlenika koji nisu inženjer/white collar — proizvodnja, održavanje…), smatram da je trenutačno stanje dobro i konkurentno u regiji i svakako u Hrvatskoj. Prosjek je još relevantniji s obzirom na to da nam je omjer prosječnih plaća i plaća menadžmenta vrlo mali u odnosu na "svjetske" firme - ja primam manje od 3x prosječne plaće u firmi dok je u SAD-u odnos CEO-a i "radnika" preko 300x — stoga je naš prosjek doista realan prosjek firme.
Isplaćuju više od milijun eura za plaće mjesečno
Iz rekapitulacija obračunatih troškova se može vidjeti i da isplaćujemo više od milijun eura plaća mjesečno, odnosno pola milijuna eura poreza i doprinosa - svaki mjesec - ne računajući Greyp, vanjske suradnike i studente.
Osim dezinformacije o prosječnoj plaći je i način o računanju broja zaposlenih za firmu poput RA potpuno neadekvatan. FINA računa broj zaposlenih na temelju ukupnog broja radnih sati u jednoj godini. Za tvrtke koje, poput RA, brzo rastu - taj podatak nema veze s realnim stanjem. RA su u 2018. godinu ušli sa 232 stalno zaposlena a zaključili godinu sa 399 (vidi sliku ispod) dok u FINA-inim izvještajima stoji da imamo 316 zaposlenih. Potkraj listopada smo imali 513 stalno zaposlenih plus 83 studenta i vanjskih suradnika. Uz kolege iz Greypa smo na 665 - ne brojeći naše zaposlenike u JV-u u Kini. Dakle, RA i Greyp imaju više od 575 stalno zaposlenih te 93 studenta i vanjskih suradnika, dok će na raznim portalima stajati sasvim druge brojke. Za ovaj slučaj razumijem da FINA i druge institucije ne mogu prilagođavati svoje sustave i procese anomalijama poput RA, no želim ukazati na to da brojevi na tim portalima nisu relevantni za mnoge brzorastuće tvrtke, pogotovo ako ulažu u R&D. Ovo nije samo problem za RA, nego i za mnoge druge tehnološke i brzorastuće tvrtke - problem koji bi trebalo relativno lako otkloniti.
Nadam se da će ovaj problem biti otklonjen kako tvrtke koje ulažu u R&D ubuduće neće imati ovaj problem i prikazivati realno stanje tvrtki poput RA", navodi Rimac na kraju svog priopćenja.
