Cijena nafte dosegla je najveću razinu u zadnje četiri godine što se najbolje vidi na cijeni dizela. Gorivo koje pokreće većinu automobila, kamiona i brodova prešlo je cijenu od 11 kuna za litru.
Kako nevolja nikad ne stiže sama, već neko vrijeme raste i cijena plina, a po svemu sudeći rast će sve više. Ne događa se to samo Hrvatskoj, nego cijeloj Europskoj uniji, ali u Hrvatskoj se zbog niskih plaća, taj udar najviše osjeti.
Usprkos tome hrvatska Vlada za sada nema nikakav plan kako da ublaži energetski šok, ministar energetike Tomislav Ćorić nada se da će to nekako sve samo od sebe proći.
Gost Direkta bio je novinar specijaliziran za energetiku i kretanje cijena na svjetskim tržištima, kolega Marko Biočina iz Jutarnjeg lista.
Za početak je kazao kako se svi nadamo da ova situacija neće biti dugoročna. ''Činjenica je da nisu svi energenti u istoj situaciji, rekao bih ako govorimo o kućanstvima, cijena plina i dobrim dijelom el. energije, taj cjenovni udar je odgođen tamo do proljeća sljedeće godine dok kod naftnih derivata, ta poskupljenja vidimo iz tjedna u tjedan kako rastu i zapravo se kreću sukladno kretanjima cijene nafte na svjetskom tržištu iako ne isključivo prema tome, malo je to kompliciranija priča'', rekao je Biočina.
Na pitanje očekuje li udare što se tiče cijena nafte ili plina, odgovorio je da je to teško za reći. ''Plin je već poskupio kad se ukupno gleda pet puta u odnosu na prošlu godinu, recimo da je cijena zaključana do 1.4. sljedeće godine, tad će krenut neka poskupljenja, vidjet ćemo kolika. Prošle godine je bila pandemija pa ne može se usporediti, imali smo povijesno niske cijene. U usporedbi s 2019. godinom to je negdje tri puta skuplji plin'', kazao je.
Činjenica jest - Europa ne može bez ruskog plina
Što se tiče opskrbe, Biočina smatra da smo više manje mirni. ''Ovi scenariji koje gledamo u drugim državama, nedostatke, ne vjerujem da će se to dogoditi u Europskoj uniji, ali činjenica je da će cijene rasti. Nemojmo zaboraviti, kada govorimo da smo mirni, mirna su kućanstva kao socijalna kategorija. Što se tiče industrije, poslovnih korisnika, oni već osjećaju porast cijena'', rekao je.
Budući da se generalno plin kupuje unaprijed i ljeti kada je cijena niža, Biočina vjeruje da je dobar dio distributera kupio plin prije početka jeseni kad su cijene otišle naglo gore, no oni koji nisu, bit će u velikom problemu.
Osvrnuo se i na krizu s plinom u Njemačkoj. ''Skladišta su im na jako niskoj razini i tu ima raznih teorija, oko nekih geopolitičkih urota, priča se kakav je utjecaj Rusije...Ono što sigurno znamo je da je to posljedica nekih poremećaja koje smo imali u prvoj polovici godine - jedan je da je proizvodnja energije iz vjetra bila vrlo niska, drugi je da je cijena ugljikovih emisija bila visoka pa se nije isplatilo kupovati ugljen. Cijena plina je otišla gore i nije se isplatilo kupovati ga i skladištiti kao što se to ljeti radi, svi su se nadali nekako da će cijena ipak padati i to se nije dogodilo'', kazao je.
U tom kontekstu, smatra da je Hrvatska u relativno dobroj situaciji. ''Naše tržište nije razvijeno, u ovakvim situacijama to je prednost. U situacijama protekle tri godine kad su cijene plina bile vrlo niske, nismo u potpunosti iskusili te blagodati tržišta, a isto tako ne iskušavamo ovu lošu situaciju'', rekao je Biočina.
LNG plin i slovenska gradnja nuklearne elektrane
Činjenica jest da Europa ne može bez ruskog plina, kaže. ''To treba jasno reći, Europa uvozi negdje 86 posto plina, od toga je 44 posto ruskog. Međutim ni Rusija ne može bez tih prihoda koje ostvaruje i za dobar dio svog plina nema ga kome drugom prodati osim Europi. Kratkoročno gledano, bit će zanimljivo...19.10. je trenutak kad se zakupljuju tranzitni kapaciteti preko Ukrajine, i tada će se vidjeti ima li Rusija zaista namjeru povećati isporuke i koliko. Ako da, očekujem da će to smiriti paniku, a ako ne zakupi dodatne kapacitete, panika bi mogla eksplodirati i cijene bi mogle otići još više u nebo'', smatra Biočina.
Osvrnuo se i na LNG plin. ''Sigurno je da je u ovakvoj situaciji jako dobro da ga imamo jer imamo novi izvor, no isto tako, što se tiče same cijene, doprinosi sigurnosti dobave, ali ne i cijeni. Cijenu LNG-a definira tržište Jugoistočne Azije, tamo su iznimne potrebe za plinom i oni su ti koji definiraju cijenu. Ta cijena je još uvijek viša nego u Europi'', kazao je.
Komentirao je i činjenicu da Slovenija planira gradnju druge nuklearne elektrane. ''To je enorman projekt, košta jako puno. Moje osobno mišljenje, ako će se već graditi, Hrvatska nema puno alata da to spriječi, nema nikakvog smisla imati rizik, a istovremeno nemati neke koristi od toga'', zaključio je Biočina.
