Marija Selak Raspudić, saborska zastupnica i profesorica sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta u Novom danu N1 televizije govorila je o obnovi potresom pogođenih područja, povratku učenika u škole te o uvođenju strogih protokola za praćenje pojedinaca i grupa koji u javnom prostoru šire netrpeljivost.
Selak Raspudić smatra da se sustav nije dobro pripremio kada je u pitanju potres koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju. "Ipak, logično je da se nisu snašli, jer je vlast u nezavidnoj situaciji i ne bih bila previše kritična. Sada treba gledati jesmo li naučili nešto iz svega ovoga. Potreban nam je adekvatan zakonski okvir za obnovu, ali postoji i sada takav zakon, pa se bojim da se neadekvatnim nadoštukavanjem Zakon o obnovi Zagreb i okolice kupuje vrijeme, jer oni ne znaju što učiniti", rekla je za N1.
Naglasila je da Zakon o posljedicama prirodnih nepogoda postoji od prije godinu dana, no nitko ga ne upotrebljava. Njegov je protokol potpuno drugačiji od onog koji nudi stožerizacija Hrvatske koju sada imamo. Sa Stožerima nam Civilna zaštita ne funkcionira”, rekla je.
'Treba se što prije vratiti klasičnoj nastavi'
Selak Raspudić istaknula je da je potrebno vratiti se što prije klasičnoj nastavi, a osvrnula se i na nedostupnost internetske povezanosti, ključnog preduvjeta za online nastavu, u mnogim područjima. Potrebno je, kaže, što brže uspostaviti nastavu. Mnogi učenici nemaju ni interneta niti mogu u kutku kontejnera pratiti nastavu. Da bi se djeca vratila normalnom životu potrebno ih je vratiti uobičajenim aktivnostima, odnosno potrebno je "normalizirati život". "I u ostalim krajevima zemlje je prioritet vraćanje djece u školu. Mi već danas imam problem s digitalizacijom djece, a kada se govori o online nastavi, ne možemo znati što oni rade online. Treba se što prije vratiti klasičnoj nastavi. Svi govore o kontejnerima, ali nitko ne govori o tome jesu li kontejneri uopće dostatni za normalan život", rekla je.
Saborsko istražno povjerenstvo za poslijeratnu obnovu
Govoreći o osnivanju saborskog istražnog povjerenstva za poslijeratnu obnovu, Selak Raspudić spomenula je aferu DarkaPuljašića, aferu o namještanju poslova u kojoj su glavni akteri gradonačelnik Požege Darko Puljašić i njegov zamjenik Mario Pilon. "Nisam optimistična oko inicijative za Povjerenstvo. HDZ ponovno ima problem sa svojim zastupnicima. Kada je u pitanju Puljašić, bojim se da je u pitanju nedostatak dobrih kadrova. Ne mislim da je ovo jedini put da je netko s repovima na visokoj poziciji. Takvim se ljudima može najlakše upravljati, a netko neovisan može iskočiti iz tračnica kada bude smatrao da je to potrebno”, rekla je.
Banija ili Banovina - 'politički spin'
U polemici koja se odvija između izraza Banija i Banovina napominje da se radi o političkom spinu.
"Zavadi pa vladaj, umjesto da se fokusira na to što se događa na terenu. Oba su termina u uporabi. Mi imamo jezični kompleks, mislimo da su Hrvati jedini koji su nastrojeni puritanski, ali i drugi imaju zakonski uvjetovane zaštite jezika. Još 1980. je jedan čovjek u Québecu objesio "office" umjesto "bureau" i završio na sudu. Imali smo i čišćenja od germanizama, turcizama… Oko termina treba biti pošten. Kada bi Milošević govorio Banovina a Jandroković Banija, onda bi bilo svejedno. Ja bih rekla Banovina, jer bih pazila na područje koje je bilo pogođeno agresijom, i osjećaje stanovništva. Uvriježilo se da taj termin zbog agresije, no ne može se reći jednoznačno da netko tko govori Banija misli na određeni način”, zaključila je Selak Raspudić.
Osvrnula se i na govor mržnje, govoreći o njemu kao možebitnom fluidnom izrazu koji se koristi da bi se nekoga eliminiralo iz javnog prostora. "Trenutno to ne bi trebao biti prioritet, nismo radikalno društvo, a to se tako čini onima koji su odgajani u radikalnoj svijesti i žele kontrolu. Treba paziti na slobodu govora. Drakonske kazne će onemogućiti komentiranje na elektroničkim medijima. Zakon je minimum morala, treba pronaći druge mehanizme. Kada pravni sustav profunkcionira, ljudi neće imati potrebu za takvim govorima".
