Ministar financija Zdravko Marić prije sjednice Vlade komentirao je najavljena drastična poskupljenja energenata, što bi moglo izazvati lančanu reakciju, i odgovorio što država poduzima kako bi spriječila udar na standard građana.
"Mislim da ste iz riječi predsjednika Vlade i kolege Ćorića i svih nas mogli iščitati da ne sjedimo skrštenih ruku. Proteklih mjeseci došlo je do ubrzanja inflacije. Očekujemo da će se taj trend nastaviti, da će inflacija probiti granicu od 5 posto, a da će efekt biti vidljiv početkom godine", kazao je Marić.
Kazao je da su napravili korekcije makroekonomskih projekcija za ovu godinu.
"Trenutno naše viđenje prosječne razine inflacije za cijelu 2022. godinu je na oko 3,5 posto, više nego što smo predvidjeli u prijedlogu samog proračuna, s tim da bi dinamika trebala biti obrnuta u odnosu na 2021. kada je početkom godine bila niska stopa, a došlo do ubrzanja krajem godine. Prvi mjeseci bi ove godine bili s višim stopama, a onda bi trebalo doći do konvergiranja na 3,5 posto", kazao je.
Marić je kazao da je, kad je riječ o poskupljenjima, uz hranu i fokus na energente.
"Složit ćemo paket ili pojedinačno mjere koje bi trebale biti usmjerene da se efekt povećanja cijena ublaži i da ne utječe značjanije na standard građana. Mogu govoriti o poreznoj politici, podsjetit ću da je u prvom krugu porezne reforme predloženo i stupilo na snagu 1.1.2017. je bilo zadiranje u sustav poreza na dodanu vrijednost. Snižena je stopa s 25 na 13 na isporuku električne energije i za dobar dio komunalija", kazao je.
Marić je kazao da je tada fokus najveći bio na smanjivanju poreza na dohodak i dobit, a kroz porez na dodanu vrijednost, kazao je, htjeli su da porezne promjene osjete građani s nižim primanjima.
Kazao je da je situacija sada drugačija, ali da je porezna politika pokazala dovoljno.
"Kad je izbila pandemija fisklana politika je stala ispred gospodarstva, zdravstvo, integralni dio toga je bila porezna politika. Mogu reći da promišljamo, na tom tragu će ići nekakve naše mjere", kazao je.
Na pitanje kako će, ako smanje PDV, utjecati na dobavljače energenata i prodavače hrane da se smanjenje, ako do njega dođe, reflektira na cijene, Marić je kazao da su o tome puno razgovarali.
"Dobro je da se tak problematika drži u eteru. Zašto struja i odvoz smeća tada? To je bila mjera čiji su se rezultati pokazali. Ako je igdje došlo do snižavanja cijene s obzirom na sniženu stopu PDV-a to se vidjelo na tom segmentu. Kad smo smanjivali PDV na hranu, svježe meso, ribu, povrće, jaja, pratili smo iz mjeseca u mjesec kretanje artikala i tad smo konstantirali da to nije garancija da će doći do pada cijena. U ovim okolnostima kakve jesu, možemo složiti pristup koji bi polučio efekt koji hoćemo ako do toga dođe", kazao je Marić.
Na pitanje koliko bi trebalo sniziti PDV i bi li to bila mjera dok se tržište ne stabilizira, Marić je kazao da o tome ne bi licitirao.
"Imamo standradnu stopu od 25 posto, snižene dvije stope, jednu na 13, jednu na 5. Struja je trenutno 13, plin na 25", kazao je Marić.
O HNB-u: U Vladi ne raspolažemo s dovoljno informacija
Komentirao je i aferu u HNB-u i trgovanje vrijednosnim papirima.
"Angažirala su se i druga tijela, HANFA ali i saborski Odbor za financije i proračun. Mi u Vladi ne raspolažemo s dovoljno informacija da bi donosili nekakav adekvatan sud i komentirali bilo što", kazao je Marić.
"HNB je dala obrazloženje u nekoliko navrata, mislim da su pojasnili da će pojasniti svaki upit. Što se tiče eventualnog pravnog dijela, tu su tijela koja sam spomenuo i koja su pokrenula procedure i svoje upite stavili", dodao je.
Marić je kazao i da se drže plana i rasporeda aktivnosti vezanih za proces uvođenja eura te da će u idućih nekoliko dana ta tema biti aktualizirana.
Kazao je i da će svemu tome prethoditi Zakon o euru koji će se uskoro pripremiti i pustiti u javno savjetovanje.
