Nakon ove krize pokrećemo ubrzani razvoj gospodarstva, najavio je ministar financija Zdravko Marić u razgovoru za subotnji Večernji list, iznoseći podatke i planove kako će se država nositi s posljedicom blokade gospodarskih aktivnosti.
Marić je najavio da ćemo i ovu krizu iznijeti solidarno i zajednički. "I tu ne mislim samo na odnos privatnog i javnog sektora, već i unutar svakog od spomenutih. Imamo pojedine gospodarske subjekte koji trenutačno ne rade i svi mi koji i dalje možemo stvarati ekonomsku vrijednost moramo potegnuti i više kako bismo nadomjestili taj manjak".
'Potrebno je racionalno ponašanje'
Ustvrdio je i da će ograničena sredstva koja ćemo imati na raspolaganju u idućem razdoblju više nego ikada od nas zahtijevati racionalno ponašanje.
"Učinkovitost mora sada, ali i u buduće biti prvi i osnovni preduvjet svih naših daljnjih postupanja. Brza reakcija i prilagođavanje novim situacijama te uvjetima poslovanja odlika je koja će odvajati uspješne od manje uspješnih, ne samo u svijetu poduzetništva nego i u javnom sektoru", kazao je Marić.
Ocijenio je i da u budućnosti moramo raditi na promijeni strukture hrvatskog gospodarstva koje danas karakterizira relativno niska zastupljenost industrije u dodanoj vrijednosti, a visoka zastupljenost sektora usluga, uz nizak udio robnog izvoza u BDP-u te znatnu uvoznu ovisnost.
"Bit će nužna transformacija domaćeg gospodarstva u smjeru veće izvozne orijentiranosti, ali i iskorištavanja naših komparativnih prednosti. Ova je kriza pokazala kolika je važnost poljoprivrede i prehrambene industrije u osiguranju dostatnih potreba za naše stanovništvo jer u slučaju poremećaja transporta i eventualnih zatvaranja granica izuzetno je važno imati dovoljne količine prehrambenih proizvoda iz domaćih izvora.
Također se pokazala važnost domaće farmaceutske industrije, uključujući proizvodnju lijekova, zaštitnih sredstava i medicinske opreme", rekao je Marić.
Važnost IT industrije
Ministar je dodao i da su se IT industrija i digitalizacija pokazali iznimno važnim da sve mjere, kako epidemiološke tako gospodarske, možemo implementirati brzo i učinkovito, a njihova prilagodljivost je omogućila da se privatni i javni sektor relativno bezbolno prilagodi radu na daljinu.
"To su samo primjeri u kojem bi smjeru trebala ići izrada buduće gospodarske strategije i mjere gospodarske politike", zaključio je Marić.
Ocijenio je i da je Hrvatska pravodobno prepoznala opasnosti zaraze i posljedice koje mogu nastupiti kako za zdravlje tako i za život naših sugrađana i u ovoj krizi pokazuje svoje najbolje lice, discipliniranost, solidarnost i odgovornost, po čemu se vidi da smo uspješniji od puno bogatijih zemalja.
Ponovio je da je kada gledamo iznose fiskaliziranih računa, koji daju najprecizniju sliku kakva je razina aktivnosti u ekonomiji, od uvođenja mjera restrikcije rada i kretanja do danas zabilježen pad iznosa fiskaliziranih računa u svim djelatnostima gotovo 44 posto.
U ugostiteljstvu pad od 90 posto
Pri tome je najznatniji pad od oko 90 posto zabilježen u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, poslovanju nekretninama te ostalim uslužnim djelatnostima, dok je u djelatnosti trgovine na malo zabilježen pad od gotovo 30 posto.
Unatoč Vladinim mjerama ministar je kazao da ne trebamo imati iluzije da se ova kriza neće negativno odraziti na ukupna primanja značajnog dijela naših ljudi. "Zato ćemo u idućem razdoblju raditi na mjerama koje bi još više pomogle građanima nositi se s posljedicama ove krize", ustvrdio je Marić.
U 10 dana subvencije isplaćene za 37.000 tvrtki
Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) ovih je dana zatrpan zahtjevima poduzetnika za isplatu državne subvencije na plaće, piše u subotu Jutarnji list, navodeći da je u 10 dana isplaćeno čak 37.000 tvrtki.
Prvo u iznosu od 3250 kuna neto po zaposlenom za ožujak, a za travanj će ta potpora iznositi 4000 kuna neto, dok će država na taj iznos uplatiti i doprinose od 1480 kuna pa će ukupna pomoć svakom radniku iznositi 5480 kuna bruto, navodi dnevnik.
Neki poduzetnici su već primili uplate, a mnogi od njih ostali su pozitivno iznenađeni kako je Hrvatski zavod za zapošljavanje tako brzo obradio zahtjeve i već uplatio subvencije. Kriza s koronavirusom, koja je pogodila cijeli svijet, očito je sa sobom donijela i nešto dobro digitalizaciju preko noći i ubrzanje rada pojedinih državnih i javnih službi, piše Jutarnji list.
Hrvatski zavod za zapošljavanje tako je od 23. ožujka do jučer zaprimio ukupno više od 73.000 zahtjeva za korištenje potpore za poduzetnike u djelatnostima pogođenima koronavirusom, s ciljem očuvanja radnih mjesta, a tim je zahtjevima obuhvaćeno oko 420.000 radnika.
"Prve isplate krenule su još 25. ožujka i dosad je isplaéeno više od 412 milijuna kuna za oko 37 tisuća poslodavaca. Iako je propisani rok za isplatu potpore 15. u mjesecu za prethodni mjesec, vjerujem da će se sredstva isplatiti i ranije, posebno ako uzmemo u obzir da su idući vikend uskrsni blagdani", pojašnjava ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Ante Lončar.
Početne projekcije koje je radilo Ministarstvo rada i mirovinskog sustava govore da će mjeru koristiti između 400 i 500 tisuća radnika, a sadašnje brojke nakon dva tjedna podnošenja prijava, kaže Lončar, upućuju na to da bi se mogli kretati u tim brojkama, donosi Jutarnji list.
Koronavirus iz minute u minutu pratite OVDJE.
