Odluka Ministarstva financija jest jače poticanje banaka da građanima i tvrtkama opisuju nenaplative kredite umjesto da ih prodaju agencijama za naplatu duga. Kako piše Novi list, ako bi banke prihvatile ponuđenu pomoć, time mogu dužnicima s "grbače" skinuti agencije, koje su inače puno upornije od banaka kada je u pitanju utjerivanje duga.
U prijedlogu izmjena Zakona o porezu na dobit stoji ta odluka i zato treba ugraditi mehanizme koji bi banke trebao potaknuti na otpisivanje dugova građanima i tvrtkama u sljedećem razdoblju. Za to bi im nudili smanjenje osnovice za naplatu poreza na dobit u punom iznosu otpisanih potraživanja. Ministarstvo je jučer na portalu eSavjetovanje objavilo prijedloge izmjena Zakona o porezu na dohodak, porezu na dobit, porezu na dodanu vrijednost (PDV) te fiskalizaciji u prometu gotovinom.
22.09.2020., Zagreb - Ilustracijacija za brojanje novaca, kune i euro.
Tako su otkrili novost o kojoj se prošlih tjedana nije govorilo kada su po srijedi izmjene poreznih pravila. Do sada su banke također imale mogućnost umanjiti poreznu osnovicu za plaćanje poreza na dohodak u visini otpisano nenaplativog kredita. No, prije toga su morale dokazati da su prethodno poduzeto sve kako bi banke taj kredit naplatile.
Poboljšanje položaja dužnika, građana i tvrtki
Država sada nudi smanjenje osnovice za otpisana potraživanja i to bez dokaza o pokušaju naplate i uz sve raspoložive mehanizme. U to ulazi i glavnica i kamata koje je banka prethodno tretirala kao nenaplative te je u skladu s HNB-ovim propisima za te kredite napravila i umanjenje vrijednosti rezervacija u svojoj bilanci.
Novi list piše da se takav otpis može napraviti za sve pravne i fizičke osobe nepovezane s bankom, no da otpis mora biti konačan. Što to znači? Banka se više ne smije pokušati naplatiti od dužnika. Ono što će banka biti dužna napraviti jest građanima i tvrtkama te njihovim jamcima dostaviti pisanu izjavu o prestanku njihove obveze u visini otpisa. Otpis se neće ni za dužnike tretirati kao primitak i zato na njega neće biti naplaćen porez.
19.09.2020., Zagreb - Ministar financija Zdravko Maric ispred ministarstva financija u Katancicevoj ulici dao je izjavu o kreditnom rejtingu i padu gospodarstva.
U obrazloženju zakona Ministarstvo financija ne skriva motiv takvog postupka niti što time žele postići. Tako stoji da je "cilj ovog Prijedloga zakona je utjecati poreznim propisom na poboljšanje položaja dužnika, građana i poduzetnika, a što se postiže konačnim otpisom potraživanja, a ne prodajom kreditnog plasmana agencijama za otkup potraživanja". U zakonskim prijedlozima još stoji da će "građani i poduzetnici dobiti indirektan poticaj od primjene predložene odredbe Zakona i zato će primjena odredbe imati pozitivne financijske i društvene posljedice".
Ono što očekuju u Ministarstvu financija jest da će poreznom olakšicom destimulirati kreditne institucije u prodaji kreditnih plasmana agencijama za otkup potraživanja, dakle da će se što više dužnicima, građanima i poduzetnicima olakšati položaj. U konačnici, to bi trebalo ponovno potaknuti investicije poduzetnike kao i porast osobne potrošnje.
Kaznena stopa poreza
Isti će ostati porezni razredi pa će se na poreznu osnovicu od 30.000 kuna mjesečno obračunavati stopa od 20 posto, a iznad toga od 30 posto. Stopa će se obračunavati i u slučajevima u kojima se utvrđuje nesrazmjer imovine, a tada se uvećava za sto posto. Građani kod kojih se utvrdi razlika u vrijednosti imovine i prihoda na koji su platili porez će platiti "kaznenu" stopu poreza na dohodak u iznosu od 60 posto. U tim slučajevima se do sada naplaćivala stopa od 54 posto pa Ministarstvo nudi i obrazloženje za sniženje stopa poreza na dohodak te za podizanje penalizacije za one koji prikrivaju prihode.
"Predloženo je smanjenje svih poreznih stopa, tj. porezno rasterećenje onih poreznih obveznika koji prijavljuju primitke u skladu sa zakonskim propisima, te povećanje poreznog opterećenja za one koji ih ne prijavljuju u skladu sa zakonskim propisima kojima se utvrđuje porez na dohodak od drugog dohotka po osnovi razlike vrijednosti imovine i visine sredstava kojima je stečena (nerazmjer imovine)", stoji u obrazloženju.
Kako piše Novi list, time se stimulira poslovanje i prikazivanje primitka u skladu sa zakonskim propisima i jačim oporezivanjem postupaka koji nisu u skladu sa zakonskim propisima. U obrazloženju se navodi da se tako želi djelovati odvraćajuće. Ovako će država smanjiti prihod od poreza na dohodak za gotovo dvije milijarde kuna, procjenjuje se.
No, za građane i građanke te tvrtke čiji su dug banke već prodale agencijama, koje ga dosad ustrajnije nastoje naplatiti od banaka, ovaj zakon dolazi prekasno. U posljednjih desetak godina tako je prodano gotovo 37 milijardi kuna duga, od čega tri četvrtine, otpada na poduzeća, a jedna četvrtina što je manje od 10 milijardi kuna na građane.
