Drogiraju li se iznimno mladi ljudi u Hrvatskoj teškim narkoticima? Nedavno brutalno ubojstvo ubojstvo 89-godišnje žene u stanu u Splitu koje je počinio 15-godišnjak pokrenulo je ta i brojna druga pitanja. Naime, taj dječak već je "navučen" na teške sintetičke droge i zato je taj slučaj samo još više zgrozio javnost.
Zato se postavlja pitanje koliko je uobičajeno da se danas djeca drogiraju teškim drogama te postoje li specijalizirane ustanove za liječenje takve djece. Nakon tragičnog događaja u Splitu, dječak je istražiteljima rekao da se ne sjeća što je i zašto učinio, no da je tog dana bio agresivan jer se nalazio u svojevrsnoj krizi. "Taj dan se nisam uspio drogirati", rekao je tinejdžer te pojasnio da se znao "pucati" amfetaminima, odnosno "speedom" i marihuanom. Priznao je da je od droge bio "smantan".
Odgovor na pitanje koliko je česta pojava da se djeca "pucaju" drogom, Slobodna Dalmacija je pokušala saznati od dr. Željka Ključevića, psihijatra i voditelja Službe za mentalno zdravlje Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije.
Mogu li djeca ići u komunu?
Dr. Ključević objašnjava da su "eksperimentiranje i razvoj ovisnosti bilo kojeg tipa, pa tako i o drogama, pogotovo kod djece i mladih, samo posljedica nekog od psihičkih poremećaja gdje se uporabom psihoaktivnog sredstva 'samoliječenjem' pokušava olakšati opterećujuće simptome istoga". Odgovarajući na pitanje je li točno da terapijske zajednice, poznatije kao "komune", ne primaju djecu mlađu od 16 godina u svoje programe, psihijatar kaže da je to točno. No, nadovezao se i na činjenicu da u našoj državi ne postoji klinika za liječenje djece osim zagrebačke Psihijatrijske bolnice s 35 kreveta.
Koliko je meni poznato, terapijske zajednice ne primaju korisnike mlađe od 16 godina. Boravak u bolnici za mlade osobe i djecu sigurno nije optimalno rješenje, osim kada je to zbog kliničke slike neophodno, ali i onda u što kraćem razdoblju i što prije nastaviti izvanbolnički tretman.
O redu veličine problema teško je govoriti jer i kada imamo jednog ili više potrebitih korisnika, znači da potreba postoji, dakle treba imati alternativu bolničkim i ambulantnim mogućnostima. Držim kako kao društvo imamo zadaću staviti fokus pozornosti i razvijati učinkovitu prevenciju. Nažalost, imamo obrnutu situaciju, pozornost i fokus interesa je na dijagnostici i liječenju, a kada smo u toj fazi, nikada nismo sigurni koji će biti krajnji ishod – izlječenje, kronicitet, invaliditet i slično", navodi psihijatar za Slobodnu Dalmaciju.
Djeca sve više dilaju drogu, a 'speed' konzumiraju već sa 14 godina
Ovaj psihijatar kaže da kod djece mlađe od 16 godina on ne bi govorio o ovisnosti, nego o eksperimentiranju i konzumiranju sredstava ovisnosti jer "za ovisnost treba zadovoljiti stručne kriterije, što kod njih nije slučaj".
"Kroz naše Savjetovalište za djecu i mlade godišnje se radi s oko 260 korisnika i njihovih obitelji, a od toga ih je oko 25 posto konzumenata i eksperimentatora droga, najčešće marihuane, ali i psihostimulansa amfetamina i kokaina. Najmlađi korisnik je imao 12 godina kada je počeo konzumirati amfetamine. Nažalost, u posljednjih pet godina postoji trend sve ranijeg započinjanja konzumiranja psihoaktivnih supstancija.
Prije je to bilo sa 16 godina, a sada je pomaknuto na 13 godina, kada počinju konzumirati alkohol, duhan, marihuanu, dok s 14 godina počinje i konzumacija speeda. Sve češća pojava je dilanje'. Što se tiče teških droga, sada su to psihostimulansi, posebno kokain koji je postao jako dostupan, odnosno 'trendi'. Relativno niska cijena i visoka kvaliteta utječe na to da se već sa 16 godina, u nekim slučajevima i ranije, maloljetnici navuku na njega. Česta upotreba takvih 'dizalica' zahtijeva 'spuštalice', dakle heroin", govori splitski stručnjak.
Obiteljski odnosi nisu uvijek presudni da djeca krenu s drogom
"Sve u svemu, do prije pet godina prosječna dob eksperimentatora u RH bila je 16 godina, a prosječna dob kada se postane ovisnik bila je 19 godina. No, sada se to pomaknulo, tako da je prosječna dob konzumenta eksperimentatora oko 14 godina. Obiteljski odnosi nisu uvijek presudni motiv zbog kojeg djeca počinju uzimati narkotike.
Treba uzeti u obzir primarni psihički poremećaj. Istraživanja su pokazala da je 33 posto mladih anksiozno, a u našem Savjetovalištu za djecu i mlade 23 posto korisnika dolazi zbog anksioznosti, a 18 posto zbog depresivnosti. Obitelj može biti zaštitni, ali i rizični čimbenik jer danas imamo pod utjecajem liberalnih društvenih odnosa liberalni odnos roditelja prema svemu, pa i drogama, imamo korisnike savjetovališta čiji roditelji i sami puše marihuanu, i slično", govori dr. Ključević.
Znakovi na koje roditelji moraju obratiti pažnju
Kako bi bolje prepoznali da im dijete eksperimentira s drogom, roditelji bi trebali obratiti pažnju na nekoliko znakova. Pored slabijih rezultata u školi, znakova tjelesnog propadanja što se manifestira kroz nejasan govor, slabu koordinaciju pokreta, zapuštanje osobne higijene, suženih ili izrazito proširenih zjenica, ovdje je još nekoliko znakova:
- dijete je sklono laganju, krađi, varanju i problemima s policijom,
- dijete je napustilo stare prijatelje te izbjegava razgovarati o novima,
- kod sebe ima veće količine novca,
- ponaša se nasilnički, razdražljivo i tajnovito,
- često pokazuje ljutnju i izbjegava razgovor,
- motivacija mu je smanjena, nastupio je nedostatak energije i samodiscipline,
- ima smanjen stupanj samopouzdanja,
- zanimanje za prijašnje hobije i aktivnosti mu je smanjeno.
Ono što se u članku Slobodne Dalmacije savjetuje roditeljima koji sumnjaju da im dijete konzumira droge jest da se obrate Institutu za medicinska istraživanja i medicinu rada te nazovu Info službu za zlouporabu droga na telefon 01/4682-531 ili na mail infodroge@imi.hr.
Isto tako, u ljekarnama je moguće kupiti testove za utvrđivanje prisutnosti droga u urinu pa tako postoje i testovi koji pokazuju prisutnost pet ili više droga. Osim toga, Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" pruža besplatnu i anonimnu analizu opojnih sredstava.
